Predloženi nacrt zakona o fiskalizaciji proizvoda ne treba usvojiti jer donosi previše promjena i neizvjesnosti. Zato smatramo da je bolje unaprijediti postojeći sistem fiskalizacije, kazao je u intervjuu za „Dan” izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Zoran Vulević.
– Uvođenjem novog sistema fiskalizacije ne može se garantovati smanjenje sive ekonomije, što je jedan od ciljeva koji se želi postići, odnosno bez terenske kontrole nije moguće smanjiti sivu ekonomiju. Postojeća uredba o poreskim registar kasama nudi dovoljno prostora za uvođenje izmjena koje bi mogle doprinijeti značajnom unapređenju evidentiranja prometa i značajnom smanjenju sive ekonomije u maloprodajnom prometu. Sistem onlajn fiskalizacije koji je, uglavnom, preuzet iz iskustva Hrvatske ne unapređuje poslovne procese i ne rješava problem sive ekonomije u Crnoj Gori, već samo mijenja postojeći način fiskalizacije sa drugim. I na kraju, najmanje što se može učiniti u pogledu ponuđenog regulatornog okvira je odustajanje od fiskalizacije u slučaju pravnih lica koja posluju žiralno i ne koriste gotovinska plaćanja u pravnom prometu. Zašto stvarati nove probleme biznisu i nove biznis barijere – rekao je Vulević i dodao da je rijetko koji zakon izazvao toliku reakciju privrednika.
• Šta predlažete Vladi da uradi umjesto usvajanja Zakona o fiskalizaciji?
Postojeća uredba o poreskim registar kasama nudi dovoljno prostora za uvođenje izmjena koje bi mogle doprinijeti značajnom unapređenju evidentiranja prometa i značajnom smanjenju sive ekonomije u maloprodajnom prometu. Prefiskalizacija, odnosno određivanje novih evidencionih brojeva poreskih registar kasa omogućila bi da se u veoma kratkom roku formira registar poreskih kasa. Uvođenje GPRS sistema komunikacije sa Poreskom upravom doprinijelo bi stalnom praćenju stanja prometa i tačnoj evidenciji aktivnih poreskih registar kasa. Smatramo da bi ovaj pristup bio mnogo efikasniji i za biznis i za državu, kako je MBA i predstavila u svom alternativnom rješenju na nacrt zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.
• Kako ocjenjujete to što Vlada, iako je bilo obećanja krajem 2017, nije smanjila poreska opterećenja na rad poslodavaca, niti uvećala minimalnu zaradu?
Naravno da su najbolja rješenja ona koja podstiču razvoj biznisa kroz stvaranje što podsticajnijeg poslovnog ambijenta. Realno je da se to ne može uvijek obezbijediti kako bismo željeli. Razlozi su različiti, ali osnovni razlog je obezbjeđenje sredstava za nesmetano funkcionisanje državne administracije i svega drugog što je u domenu državnih poslova. O tome možemo čuti od državnih zvaničnika koji to ističu kao razlog što se ne može uvijek poseći za određenim rješenjima koja pogoduju biznisu.
U MBA smatramo da se kroz širenje baze poreskih obveznika mogu u kratkom roku obezbijediti veći prihodi za državu i društvo od uvođenja raznih nameta koji su po pravilu kratkoročno rješenje sa negativnim implikacijama u dugom roku. U međuvremenu treba na neki način premostiti tih kriznih par ili više godina u interesu benefita koji nakon tog vremena sigurno dolaze. Postavlja se pitanje kako proširiti bazu poreskih obveznika, odnosno povećati njihov broj. Upravo na način koji ste pomenuli u vašem pitanju, odnosno kroz smanjenje poreskih opterećenja.
Konačno, prekobrojna administracija na svim nivoima zaista predstavlja problem koji u kontinuitetu treba rješavati. Rečeno je da se krenulo sa tim, vidjećemo kako će to ići. Naša je ocjena da se upravo tu kriju prave mogućnosti za uštedu i relaksiranje privrednika od raznoraznih, često previsokih dažbina.
• Smatrate li da je Vlada mogla ili, možda, trebala da u 2019. godini ukine krizni porez na plate iznad prosjeka?
Svakako da bi bilo dobro da dođe do ukidanja kriznog poreza, upravo u interesu stvaranja što podsticajnijeg poslovnog ambijenta. Utisak je da je Vlada svjesna problema koje prate poslovanje u realnom sektoru, ali je takođe limitirana da sprovede ono što bi bilo dobro za biznis. U MBA smo odavno sugerisali da Crnoj Gori ne treba veliki državni aparat, to su zagovarali i neki naši poznati ekonomisti. Ne treba biti pretjerano mudar, pa to shvatiti i prihvatiti. Nije to nimalo lako ostvariti, krupni su to zahvati, ali neizbježni, zato sa njima treba što prije energično otpočeti, opet u interesu svih, građana i države. D.M.

---

Nemamo rezervni privatni sektor
• Da li su poslodavci u CG previše opterećeni raznim nametima?
I pored činjenice da je dosta toga urađeno svih ovih godina kako bi poslovni ambijent bio podsticajniji, u čemu je uloga poslovnih asocijacija bila od izuzetnog značaja, a očekujemo da će biti sve veća kao u svim naprednim ekonomijama, prostora za unapređenje i te kako ima. Smatramo da su opterećenja za biznis i dalje visoka i da ih treba smanjivati, a neke i eliminisati. U MBA često volimo da kažemo da mi nemamo rezervni privatni sektor i da sve treba učiniti da se ovom postojećem i jedinom stvore što bolji uslovi za poslovanje.
• Da li bi se smanjenjem opterećenja i ukidanjem kriznog poreza stvorili uslovi za povećanje zarada zaposlenih?
Nesumnjivo da bi svako smanjivanje opterećenja za biznis trebalo da za posledicu ima stvaranje uslova za efikasnije poslovanje preduzeća, a time i za rast zarada.