NVO Grin houm pozvala je Vladu Crne Gore da pokrene međunarodnu arbitražu i iskoristi sve druge mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi se spriječili i sveli na najmanju moguću mjeru uticaji koje će mini-hidroelektrane, koje se grade na albanskoj strani Cijevne, donijeti zaštićenom području te rijeke u Crnoj Gori. Predstavnici te NVO bili su juče u terenskoj posjeti rijeci Cijevni u prekograničnom dijelu s Albanijom, gdje su svjedočili intenzivnim radovima na izgradnji hidroenergetskih objekata.

– Poražavajuća je činjenica da nadležna ministarstva i stručne institucije Crne Gore, nakon godinu dana, ne žele da pokrenu ozbiljne postupke na međunarodnom nivou protiv albanskih institucija zbog gradnje mini-hidroelektrana (mHE) na Cijevnoj, kojom otvoreno krše propise o prekograničnim uticajima na životnu sredinu i informisanju javnosti – upozorili su iz NVO Grin houm.

Objašnjavaju da je riječ je o dvije hidroelektrane ozbiljnih kapaciteta, gdje je jedna u gornjem toku (Cijevna selčanska) započeta, prema podacima s informativne table, 15. maja 2019. godine, čija izgradnja će trajati 24 mjeseca i uključuje dva glavna vodozahvata i nekoliko dodatnih preusmjerenja pritoka.

– Druga hidroelektrana nizvodno, koja je u finalnoj fazi razvoja (naselje Tamara), koristi protočnu tehniku bočnog zahvatanja voda, koja se koristi za veće hidroelektrane od 5 do 10MW instalisane snage i veće. U postavljenim cijevima promjera oko 130cm, na dužini oko 2,3km i više, zapremina vode iznosi oko 3000m3 vode, što će i tokom vodnog perioda zahvatati gotovo svu količinu vode iz Cijevne (prosječni višegodišnji proticaj na mjernoj stanici Trgaj iznosi 24,9m3/s). Ovdje nijesu uključene mHE na drugim pritokama, poput Cijevne vuklitske, koje dodatno multiplikuju uticaje na donji tok Cijevne – objasnila je izvršna direktorica Grin houma Nataša Kovačević.

Ona je istakla da Vlada i resorna ministarstva ništa ne preduzimaju, iako imaju sve mehanizme u rukama.

– Polazeći od mogućnosti iniciranja međunarodne arbitraže u skladu s okvirnim Sporazumom o vodoprivrednim odnosima između Crne Gore i Albanije, otvaranja slučaja u ime Sekretarijata Energetske zajednice ili slučajeva ispred Sekretarijata Bernske ili ESPOO konvencije – naglasila je ona.

Iz Grin houma navode da su, na Ministarskom sastanku o prelasku država zapadnog Balkana na čistu energiju, u februaru ove godine, uputili otvoreno pitanje predstavniku Ministarstva infrastrukture i energije Albanije o razvoju malih HE na Cijevni.

– Dobili smo odgovor da su svi radovi obustavljeni jer je dokumentacija za projekte bila nedostatna, te da će procjene uticaja ovih zahvata na životnu sredinu jednom kad budu urađene, biti poslate Crnoj Gori. Informacije do danas nijesmo dobili, dok radovi ne staju. Cijevi su već ukopane u koritu rijeke, postavljene na noseće mostove, betonirani zahvati i brana, te se izvode radovi na mašinskoj zgradi nakon čega će se rijeka konačno ucijeviti – upozorili su iz te NVO.

Poručuju da je izuzetno važno pristupiti hitnom utvrđivanju hidrološkog, fizičko-hemijskog i ekološkog nultog stanja rijeke Cijevne na najuzvodnijem dijelu kao referentnog stanja za monitoring osjetljivih podzemnih i površinskih voda, kojima s isušivanjem djelova rječnog korita prijeti nestanak.

A.O.

---