Lideri EU zatražili su od Evropske komisije da 6. maja predstavi plan za Evropski fond za oporavak ekonomije vrijedan između hiljadu i hiljadu i po milijardi eura. Lideri su se na sastanku u četvrtak uveče složili o formiranju fonda, ali razlike između zemalja članica o tome kako finansirati i na koji način trošiti sredstva za oporavak i dalje su velike.
Suočeni sa ekonomskom krizom bez presedana, evropski lideri primakli su se korak bliže konsenzusu, ali za konačni dogovor biće potrebno najmanje još nekoliko nedjelja.

Vremena, međutim, nema napretek. Međunarodni monetarni fond procijenio je da bi ukupna vrijednost evropske ekonomije u 2020. godini mogla da se smanji za cijelih 10 odsto, a šefica Evropske centralne banke Kristin Lagard upozorila je da bi recesija unutar evrozone mogla da iznosi čak 15 odsto u najgorem scenariju, ako ono što lideri EU preduzmu bude „premalo i prekasno”.

Mnoge vanredne mjere već su dogovorene, dojučerašnja ekonomska pravila o državnoj pomoći i javnom dugu danas više ne važe, a od cifara koje se pominju vrti se u glavi.

EU je već dogovorila paket hitnih mjera pomoći u obliku garancija za preduzeća, zaposlene i države u vrijednosti od 540 milijardi eura, ali sada je na stolu i plan za dugoročni oporavak za koji se procjenjuje da će vrijedjeti od 1.000 do 1.500 milijardi eura.

Nakon četvoročasovnog video-samita u četvrtak uveče, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da su svi lideri podržali formiranje fonda koji zahtijeva „ulaganje bez presedana”.

Kako finansirati taj fond i na koji način ga utrošiti? Oko toga još nema dogovora.

Epidemija pogađa sve, ali nisu svi u istoj početnoj poziciji, jer bi račun krize za već visoko zadužene zemlje mogao da bude mnogo ozbiljniji.

Zemlje najpogođenije pandemijom, Italija i Španija, uz podršku Francuske, tražile su neki oblik zajedničkog evropskog zaduživanja, koji bi smanjio troškove zaduživanja. Međutim, ideja podjele duga i mogućnost da bi njihovi poreski obveznici mogli da snose troškove zaduživanja drugih, teško je prihvatljiva za zemlje kao što su Holandija, Njemačka, Austrija ili Finska.

Umjesto toga, kao o kompromisnom rješenju govori se o korišćenju novog sedmogodišnjeg evropskog budžeta kao instrumenta za oporavak i garancije za zaduživanje na evropskom nivou, kako bi se popunio Evropski fond za oporavak.

Sjeverne i južne zemlje članice ne slažu se oko toga da li će Fond davati zajmove ili bespovratna sredstva onima kojima su potrebna.

Španija je uoči poslednjeg video-sastanka iznijela predlog o fondu od 1.500 milijardi eura koji ne bi pozajmljivao, već davao bespovratna sredstva, kako bi se izbjegao rast javnog duga.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će fond za oporavak biti kombinacija zajmova i donacija i najavila predlog da se udvostruči ukupni iznos evropskog budžeta.

Govoreći u Bundestagu uoči video-samita EU, njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da je Njemačka spremna da poveća svoj doprinos zajedničkoj evropskoj kasi.

Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je poslije sastanka da su neke zemlje ublažile svoje pozicije, ali da su neki i dalje opterećeni „unutrašnjim političkim razlozima”.

Pariz se zalaže za plan obnove reda veličine od pet do deset procentnih poena BDP-a, što je između 800 i 1.600 milijardi eura, oko koga postoji načelna saglasnost unutar Unije. Međutim, nema saglasnosti oko načina raspodjele tih sredstava.

Makron želi izdavanje dugova sa zajedničkom garancijom da bi se finansirali budžetski transferi ka posebno pogođenim regionima i sektorima, uz vrlo stroge propise koje bi svi prihvatili.

– O tome danas nema konsenzusa. Ipak to je odgovor koji treba da imamo i mislim da naša Evropa nema budućnosti ako ne umijemo da postignemo takav odgovor, rekao je on.

U svakom slučaju, predlog Evropske komisije za Evropski fond za oporavak biće na stolu 6. maja. Mnoge diplomate u Briselu ocjenjuju da će u nekom trenutku za konačni dogovor o fondu i novom evropskom budžetu biti neophodan fizički sastanak lidera, jer tako dalekosežne odluke nije moguće donijeti putem video-konferencije.

---

Zapadni Balkan lakše do zaštitne opreme iz EU
EU je odobrila izvoz medicinske zaštitne opreme na zapadni Balkan bez prethodne autorizacije zemalja članica, saopšteno je iz Privredne komore Srbije.

Odluka je objavljena juče u Službenom glasniku EU, a biće primjenjivana od nedjelje, 26. aprila.

U saopštenju je istaknuto da je ovom odlukom prihvaćen apel Komorskog investicionog foruma zapadno-balkanske šestorke iz pisma predsjednika Marka Čadeža, koji je i predsjednik Privredne komore Srbije.

Čadež je 23. marta uputio pismo predsjedniku Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i evropskim komesarima za trgovinu i proširenje Filu Hoganu i Oliveru Verheljiju da zapadni Balkan bude izuzet iz procesa prethodne autorizacije i omogući lakši izvoz medicinske zaštitne opreme u region iz EU.