Borba protiv virusa korona nije gotova, a sve države članice EU doprinijele su sklapanju paketa pomoći na međunarodnom nivou, kazao je u intervjuu za „Dan“ ambasador Grčke u Crnoj Gori Panajotis Partso.

Kakva je situacija u Grčkoj u vezi sa širenjem virusa korona? Je li najgore prošlo?

– Grčka je postupala vrlo dobro u datim okolnostima. Vlada je odmah preduzela mjere da spriječi širenje virusa tokom početnih faza pandemije. Kao što je pokazalo nedavno istraživanje, restriktivne mjere su široko odobravane od većine građana – četiri od pet građana se slaže sa ograničenjima. Od utorka ove nedjelje nije zabilježen nijedan smrtni slučaj. Prema nedavnoj analizi „Bridž Tenk“, članice grupe za istraživanje G-20, od izbijanja KOVID-a 19 širom Evrope Grčka je dobila najbolje mjesto, a slijede Češka i Rumunija. Zahvaljujući ranim i strogim mjerama suzbijanja, Grčka je uspjela da uspješno izravna krivu i uspori širenje virusa. Vlada je obustavila javne događaje i zatvorila škole čak i prije nego što je otkriveno prvih 100 slučajeva.

Kako ste doživjeli pojavu ove pandemije i da li Vam je uzrokovala poteškoće u svakodnevnom radu?

– Iskusio sam to počevši sa dvonedjeljnom samoizolacijom prvih dana marta, pošto sam se tada vratio u Crnu Goru iz kratke posjete Grčkoj. Kada sam se vratio, primio sam SMS od Vlade u kojem su tražili da se ograničim u svoju kuću, i tako sam i uradio. Pandemija nije uzrokovala posebne poteškoće u obavljanju mojih dužnosti. To je, jasno, izmijenilo dnevnu rutinu, jer smo morali da preusmjerimo pažnju na pitanja vezana za pandemiju, kao što je, na primjer, repatrijacija naših državljana koji su se željeli vratiti kući. Ambasada se nije zatvorila, već se prebacila na rješavanje hitnih slučajeva. Takođe, drastično smanjujemo prisustvo osoblja u ambasadi, kako bismo ograničili izlaganje mogućoj kontaminaciji.

Da li vjerujete da su u ovom teškom vremenu dovoljno pokazani jedinstvo i solidarnost?

– U početnim fazama pandemije svi smo bili svjedoci neobičnog perioda u kojem se dosta zemalja okrenulo prema unutra. Pretpostavljam da se moglo i očekivati, jer su mehanizmi samoodbrane prvi koji se operacionalizuju. Kako smo dobili informaciju iz međunarodne štampe, neke zemlje su čak i zadržale higijenski materijal koji je prolazio preko njihove teritorije u druge zemlje, dok su druge zabranile izvoz takvih materijala. Ali to nije dugo trajalo. Ubrzo su osmišljeni mehanizmi za reagovanje i potrebe prekogranične komunikacije, tako da je pomoć mogla početi da teče. Evropska unija je, na primjer, dodijelila značajne iznose pomoći na međunarodnom nivou, uključujući Crnu Goru, naravno među njene primaocima. Za Crnu Goru je odmah na raspolaganju bila suma od oko tri miliona eura, a dodatnih 50 miliona eura za srednjeročnu pomoć. Borba nije gotova. Sve države članice doprinijele su sklapanju tog paketa.

M.VEŠOVIĆ

---

Pomoć od 350 miliona vrlo važna
Kako vidite odgovor institucija na Zapadnom Balkanu na pojavu virusa korona? Da li su preduzete sve potrebne mjere?

– Sa strane Evropske unije odlučeno je o olakšicama za sve zemlje zapadnog Balkana u iznosu od 350 miliona eura. I druge zemlje su se preselile na bilateralnu osnovu, kako bi poslale pomoć. NATO je razvio mehanizam za razmatranje zahtjeva, kako bi dodijelio pomoć prema potrebi. I pojedini akteri su se uključili da doprinesu nacionalnim naporima. Što se tiče Crne Gore, čije sam napore pratio od samog početka, preduzete mjere su bile odlučne i vrlo efikasne. Prijetnja je i dalje ovdje, ali sada smo svi bolje organizovani da se suočimo s tim. Javnost je postala bolje informisana, tako da može bolje sarađivati posmatrajući preduzete mjere. Kako se čini da prelazimo na „dan poslije", svi moramo ostati budni, da ono što smo svi morali žrtvovati ne bude uzalud.

Najiskrenije želje upućujem lijepoj Crnoj Gori i njenom prijateljskom narodu. U ovome se moramo držati zajedno i svi ćemo pobijediti.