Ministar finansija Radoje Žugić suprotno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa prima dvije naknade u dva radna tijela, potvrđeno je „Danu“ u Komisiji za sprečavanje sukoba interesa. „Danu“ je iz Savjeta za privatizaciju saopšteno da Žugić kao član tog vladinog tijela prima nadoknadu u iznosu od 300, dok od avgusta 2014. ima i dodatnih 250 eura kao predsjednik Tenderske komisije za valorizaciju lokaliteta Buljarica.
To je suprotno članu šest Zakona o sprečavanju sukoba interesa koji je na snazi od decembra 2014, a u kojem se navodi da funkcioner ne može primati naknade u više od jednog radnog tijela. U tom aktu se navodi da javni funkcioner može da se bavi naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću i da stiče prihode od autorskih, patentnih i sličnih prava, intelektualne i industrijske svojine, ukoliko zakonom nije drukčije propisano.
– Članstvo javnog funkcionera koji je imenovan ili biran u stalna ili povremena radna tijela i mješovite komisije koje obrazuje organ vlasti ne smatra se vršenjem dvije ili više javnih funkcija u smislu ovog zakona, osim onih koji donose odluke ili učestvuju u donošenju odluka. Javni funkcioner je obavezan da ostvarene prihode člana prijavi Komisiji. U slučaju članstva u više radnih tijela, javni funkcioner može u istom mjesecu ostvariti prihode u samo jednom radnom tijelu – precizirano je Zakonom o sprečavanju sukoba interesa.
Predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković izjavio je za „Dan” da je zakon jasan, te da funkcioner može biti angažovan u koliko hoće radnih tijela, ali da prihod može ostvarivati samo u jednom. On ističe da Žugić treba da se odrekne naknade u jednom radnom tijelu kako ne bi bio u sukobu sa zakonom.
– Novi zakon je stupio na snagu krajem januara. Od kada je na snagu stupio novi propis, funkcioneri su ograničeni brojem primanja. Znači funkcioner može biti angažovan u bezbroj radnih tijela, ali naknadu može dobijati samo u jednom. Mi ćemo kontrolisati imovinu ministra Žugića i skrenućemo mu pažnju na to da ne može zarađivati u više radnih tijela – objašnjava Leković.
On navodi da je Komisija već opomenula neke funkcionere zbog toga što primaju naknade u više radnih tijela.
– Na sjednicama kontrolišemo izvještaje i u skladu sa podacima o prihodima upozoravamo funkcionere da ne mogu da zarađuju u više radnih tijela. Nekoliko njih nas je već obavijestilo da su napustili radna tijela. Ne znam o kome se konkretno radi – rekao je Leković, dodajući da dosta funkcionera nije upoznato sa novinama zakona tako da će ih prije svega opominjati.
Iz Vlade i Ministarstva finansija nijesu odgovorili na naša pitanja da li je ministar Žugić i dalje član Savjeta za finansijsku stabilnost u kojem je tokom 2013. imao naknadu od 500 eura.
Na sajtu Komisije još nema podataka o Žugićevim prihodima tokom 2014, ali prema podacima iz 2013. njegova ministarska plata je bila 1.011 eura. Tokom 2013 . je u Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte i tenderskoj komisiji za kapitalne projekte imao naknadu od ukupno 500 eura, volontirao je u Savjetu za članstvo u NATO, dok je kao član Savjeta za finansijsku stabilnost primao naknadu od 500 eura.
Za kršenje Zakona o sprečavanju sukoba interesa predviđene su kazne od 500 do 2.000 eura.
M.S.
Ministarstvo: Podaci su na sajtu
Redakcija „Dana” obratila se Ministarstvu finansija tražeći Žugićev odgovor na pitanje u vezi sa prihodima koje ostvaruje u više radnih tijela, ali nam je iz tog resora saopšteno da sve podatke možemo naći na sajtu Komisije za sprečavanje sukoba interesa.
– U vezi sa Vašim pitanjima, ovim putem Vas podsjećamo da su svi statistički podaci koji se tiču nadoknade državnih funkcionera javni, te da iste možete naći na sajtu Komisije za sprečavanje sukoba interesa – poručili su iz ministarstva.
Formiran po zakonu
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte obrazovan je Zakonom o privatizaciji privrede radi upravljanja, kontrole i obezbjeđenja sprovođenja procesa privatizacije kao i predlaganja i koordiniranja aktivnosti na realizaciji kapitalnih projekata u Crnoj Gori. Savjet je fomiran u cilju zaštite interesa Crne Gore u postupku privatizacije i za svoj rad odgovara Vladi.