Nakon problema u primjeni Zakona o zaradama u javnom sektoru u opštinama i opštinskim preduzećima, poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović predložio je juče po skraćenom postupku izmjene i dopune zakona, kojima traži da se odredbe tog zakona ne odnose na opštine i opštinska preduzeća. Zaposlenima u opštini i opštinskim preduzećima plate bi se smanjile primjenom Zakona o zaradama, koji je stupio na snagu 8. marta, i zbog toga ga mnoge opštine nijesu ni primjenjivale. Prilikom predlaganja zakona, iz Vlade su isticali da njegovim usvajanjem nikome neće biti smanjene plate.
– Predlog za izmjenu i dopunu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru podnesen je u cilju rješavanja problema u primjeni zakona, a koji se odnose na lokalne samouprave, kao i na privredna društva u kojima je lokalna samouprava osnivač ili ima većinsko vlasništvo – piše u obrazloženju izmjena i dopuna u koje je „Dan” imao uvid.
Članom 41 Zakona o zaradama propisano je na koga se ne odnose odredbe zakona, usvojenog krajem februara. To su, između ostalih Centralna banka, Crveni krst i državna preduzeća koja ostvaruju dobit u poslovanju i uredno izmiriju sve obaveze. Damjanović je izmjenama predložio da se u tu grupu dodaju opštine i opštinska preduzeća. Predložio je i da se poslije stava 1 člana 41 doda novi stav da se „odredbe zakona o zaradama ne odnose na zaposlene u lokalnim samoupravama koje imaju potpisan ugovor o reprogramu poreskog duga i reprogramu obaveza prema Egalizacionom fondu sa Minitarstvom finansija”. Prema dostupnim podacima, ugovor o reprogramu ima 16 od ukupno 23 opštine.
– Izmjena člana 41 Zakona o zaradama predlaže se radi dovođenja u ravnopravan položaj privrednih društava čiji je osnivač lokalna samouprava ili je u većinskom vlasništvu lokalne samouprave, sa privrednim duštvima čiji je osnivač država ili je u većinskom vlasništvu države. Dodavanjem novog stava u članu 41 obezbjeđuje se da lokalne uprave koje imaju potpisan sporazum – ugovor o reprogramu sa Ministarstvom finansija, a imajući u vidu nemogućnost obezbjeđivanja sredstava za isplate zarada po koeficijentima utvrđenim Zakonom o zaradama, budu izuzete iz primjene Zakona do ispunjenja sporazuma o dugovanju – obrazložio je Damjanović.
Skupštinu je sa problemima u primjeni Zakona o zaradama upoznao sredinom juna ministar finansija Raško Konjević, koji je kazao da je primjena zakona u opštinama i opštinskim preduzećima problem jer su zaposlenima manje plate. Tom prilikom je istakao da za primjenu zakona u budžetu nedostaje 16 miliona, iako je budžetom za ovu godinu predviđeno 30 miliona eura viša za bruto zarade u odnosu na 2015. godinu.
Damjanović je ukazao da usvajanje izmjena i dopuna Zakona ne bi predviđalo dodatna sredstva u budžetu, a donošenje zakona po skraćenom postupku tražio je jer treba urediti okolnosti koje nijesu mogle da se predvide. Dodao je i da bi nedonošenje zakona moglo da prouzrokuje štetne posledice.
Predlog izmjena i dopuna Zakona o zaradama trebalo bi da se nađe na dnevnom redu sjednice koja počinje u četvrtak, ukoliko bude imao podršku većine.
D.M.
Premijeru veća plata za hiljadu
Primjena Zakona o zaradama najviše se isplatila članovima Vlade i poslanicima, kojima su plate povećane za oko hiljadu eura. Premijeru Milu Đukanoviću je aprilska zarada bila za 1.021 euro veća nego februarska, odnosno primio je 2.222 eura, o čemu je „Dan” ranije pisao.
Unija poslodavaca je početkom juna podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.