Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) od početka godine prijavila je sudovima za prekršaje 291 javnog funkcionera zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno neprijavljivanja imovine, sukoba interesa i kršenja ograničenja u vršenju javnih funkcija. Iako se u drugom kvartalnom izvještaju o radu ASK-a, u koji je „Dan” imao uvid, ne pominju imena, prema odlukama dostupnim na sajtu primjetno je da su „na meti” Agencije bili uglavnom lokalni funkcioneri, ali ne članovi Vlade, poslanici, kao i ostali visoki zvaničnici.
U prvom kvartalu 2017. (od januara do kraja marta) sudovima su podnijete 43 prijave, a u drugom (od aprila do kraja juna) 261 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
– I to 252 zahtjeva zbog kršenja odredbi Zakona o sprečavanju korupcije i devet zbog kršenja odredbi Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Ukupno je izrečeno 106 sankcija, od čega 33 opomene i 73 novčane kazne u ukupnom iznosu od 29.345 eura. Preciznije, iz oblasti sukoba interesa izrečeno je pet novčanih kazni, a ukupan iznos sankcija je 1.640 eura, u oblasti izvještaja o imovini i prihodima 54 (ukupan iznos sankcija 13.875 eura), a u oblasti finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja izrečeno je 14, sa ukupnim iznosom sankcija od 13.830 eura – navodi se u izvještaju.
U ASK-u pojašnjavaju da je donijeto jedno rješenje kojim se okrivljenom, osim izrečene novčane kazne, izriče i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi.
Na jučerašnjoj sjednici Savjeta ASK-a usvojen je drugi kvartalni izvještaj o radu te institucije. Saopšteno je i da je, od početka godine, nakon donijetih odluka i datih mišljenja Agencije, ostavku na funkcije podnijelo 16 javnih funkcionera.
Savjet je konstatovao da su u izvještajnom periodu postignuti mjerljivi rezultati i da se aktivnosti sprovode u skladu sa Planom rada ASK-a za 2017. godinu.
Član Savjeta ASK-a Bojan Obrenović kazao je da zaposleni u ASK-u treba da pristupe neselektivnoj kontroli imovine javnih funkcionera, pohvalivši njihov dosadašnji rad na tom polju. On je kazao da bi oko prijava zviždača trebalo detaljnije informisati Savjet, odnosno da se saopšti koje prijave se podnose. Predstavnici ASK-a su mu kazali da se prijave zviždača označavaju određenim stepenom tajnosti kako bi se oni zaštitili.
Predsjednik Savjeta Goranka Vučinić istakla je da je ASK od početka godine postigao konkretne rezultate i uspješno ispunjava obaveze iz godišnjeg plana rada.
Prema podacima ASK-a, trenutno je u fazi potpune provjere podataka 210 javnih funkcionera i državnih službenika, čija se prijavljena imovina upoređuje sa evidencijom Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za nekretnine, Poreske uprave i Komisije za hartije od vrijednosti.
– Od tog broja, svi oni koji su dali saglasnost za provjeru bankovnih računa biće provjereni preko 14 poslovnih banaka u Crnoj Gori. U fazi provjere preko banaka trenutno je 47 izvještaja – navode u ASK-u.
Broj organa koji su dostavili izvještaj o sprovođenju plana integriteta u drugom kvartalu je 582, a od početka godine 665. Kako su kazali u Savjetu, u izvještajnom periodu pokrenuto je 11 postupaka po službenoj dužnosti zbog sumnji u postojanje ugrožavanja javnog interesa.
Okončano je pet slučajeva u kojima je utvrđeno da postoji ugrožavanje javnog interesa i u tom smislu, ASK je dao 21 preporuku za unapređenje transparentnosti i otklanjanje korupcijskih rizika u postupcima zapošljavanja. M.S.
Pokrenuta dva izviđaja
Agenciji je od početka godine podnijeta 21 prijava zbog ugrožavanja javnog interesa, od čega 16 u periodu od aprila do kraja juna. U drugom kvartalu 2017. nije bilo predmeta ustupljenih tužilaštvu.
– Nadležnom tužilaštvu ustupljene su ukupno tri prijave od početka godine, od kojih su, prema poslednjim informacijama od nadležnih tužilaštava, dvije u fazi izviđaja. Jedna prijava od ovih tri, čini dio predmeta koji je ASK ustupio tužilaštvu, dok u ostalom dijelu Agencija postupa iz svoje nadležnosti – navode u ASK-u.