Korisnice naknada po osnovu rođenja troje i više djece podnijele su u prošloj godini oko 6.500 tužbi Upravnom sudu, što je polovina ukupnog broja predmeta koji je taj sud primio u ovom periodu, kazala je u intervjuu za „Dan” predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević. Ona je naglasila da je Upravni sud Crne Gore lani primio 12.828 predmeta, što je gotovo tri puta više u odnosu na 2016. godinu.
• Koliko su tužbe (bivših) korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece uticale na priliv predmeta i da li je povećan broj predmeta uticao na rad Upravnog suda?
– Tokom prošle godine zaprimili smo 12.828 predmeta, dok je u 2016. godini priliv predmeta iznosio 4.759. To znači da je u prošloj godini bilo tri puta više predmeta. Takođe, možemo da kažemo da smo riješili veći broj predmeta, lani smo riješilu 4.804, a u 2016. je riješeno 4.196 predmeta. Ne mogu govoriti o preciznim podacima, odnosno o prilivu predmeta po tužbama korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece. Otprilike je bilo oko 6.500 predmeta. Više od polovine predmeta koje smo zaprimili u prošloj godini odnosili su se na tu problematiku. Još nijesmo uradili preciznu analizu broja predmeta, ovo iz razloga jer PRIS (Pravni informacioni sistem) ne daje mogućnost izdvajanja predmeta gdje je predmet spora „naknada po osnovu rođenja troje ili više djece”. Te tužbe su sigurno uticale na rad ovog suda iako su, imajući u vidu strukturu i važnost predmeta koji se rješavaju pred ovim sudom, uvođenjem prekovremenog rada uloženi dodatni napori. Iako je to umnogome doprinijelo ažurnosti rada suda i uticalo na smanjenje broja neriješenih predmeta, ipak nijesmo uspjeli da održimo nivo ažurnosti koji je bio karaktrerističan za ovaj sud. Naime, do 31.12.2017.godine riješena su 4.804 predmeta, a neriješeno ih je 10.745, što znači da je u odnosu na priliv riješeno 37,45 odsto i to je svakako lošiji rezultat nego prethodnih godina. Međutim, dobili smo troje novih sudija, što će povećati broj riješenih predmeta, a samim tim i stepen ažurnosti suda.
• Počeli ste da objavljujete presude po tužbama korisnica naknada, kojima odbijate njihove tužbe protiv rješenja Ministarstva rada i socijalnog staranja. Možete li pojasniti šta sudije cijene u ovim slučajevima, odnosno da li, pored poštovanja Zakona o upravnom postupku, sudije kontrolišu poštovanje odredaba drugih zakona od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja?
– Čim je Ustavni sud donio odluku to mora uticati i na odluke našeg suda. Imali smo tri vrste predmeta – prvo tužbe gdje su odbijeni zahtjevi, dok je još važio Zakon o dopunama zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. U međuvremenu je donijeta odluka Ustavnog suda, i mi postupamo u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu.
• Nedavno je Upravni sud usvojio tužbu razriješenog člana Savjeta RTCG Nikole Vukčevića, podnijetu protiv odluke Agencije za sprečavanje korupcije. Agenciji je naloženo da ponovo sprovede postupak, i u novom rješenju je konstatovala približno iste okolnosti kao i u pobijenom. Da li to znači da je ispoštovana presuda Upravnog suda?
– Mi smo poništili odluku u slučaju Nikole Vukčevića i vratili je na ponovni postupak. Ponovo nam je stigla tužba, ali ona još nije bila predmet razmatranja. Kada dobijemo tužbu, dostavljamo je tuženom organu na odgovor. Nakon dobijanja odgovora, vijeće od troje sudija donijeće odluku. Ne mogu unaprijed da govorim da li je ispoštovana odluka suda. Jeste u dijelu koji se odnosi na rokove, ali za ono što je sud utvrdio tek treba da se vidi. To će utvrditi vijeće od troje sudija.
• Koliko se generalno poštuju presude Upravnog suda i ko najčešće ne postupa po vašim presudama?
– Zakonska obaveza svakog organa je da odmah postupi po odluci suda. Iako on, možda, ima ovako ili onako mišljenje, u presudi mora ispoštovati stav suda. I danas se dešava da se ne ispoštuje postupak, odnosno ispoštuje se samo formalno, ali se suština presude ne ispoštuje. Ne mogu govoriti o procentima. Ako nekom organu u jednom predmetu ukažemo kako bi trebalo da postupa i radi, oni bi trebalo da se i u drugim predmetima pridržavaju toga, bez obzira što taj predmet npr. još nije preispitivan od strane našeg suda. Treba da sagledaju problemi u njihovom radu, kako ne bi dolazilo do bespotrebnog ukidanja odluka, posebno kada su u pitanju procesne stvari, kao što su učešće stranke u postupku, obrazloženje same odluke itd. Praktikujemo da u pojedinim situacijama, ako se ne poštuje odluka suda, pojedinim organima, održavanjem sastanaka skrećemo pažnju i ukazujemo u koliko predmeta smo primijetili određeno pogrešno postupanje i sugerišemo da u budućem postupanju isprave te nepravilnosti. Suština je da građanin u što kraćem roku dođe do odluke koja će biti pravosnažna i kojom će biti odbijen ili usvojen njegov zahtjev. Možemo reći da još ima toga, i dok se ne zauzme sudska praksa oko odredaba novog Zakona o upravnom postupku (ZUP) sigurno da će organi imati nedoumica.
• Prošle godine je započeto sa primjenom novih zakona o upravnom postupku i upravnom sporu. Da li ste imali problema u primjeni ovih zakona?
– Izmijenjen je Zakon o upravnom postupku i u prelaznim i završnim odredbama tog zakona je navedeno da će se u svim započetim postupcima primjenjivati stari zakon. Za razliku od ZUP-a, u Zakonu o upravnom sporu nije bilo prelazne odredbe kojom je određeno da će se već započeti postupci završiti po starom zakonu. U Skupštini je došlo do izmjena ZUP-a, ali ne i ZUS-a koji je počeo da se primjenjuje u momentu kada se razmišljalo da li da se mijenja. Najveći je problem što se pojedine odredbe ZUS-a oslanjaju na ZUP, odnosno za pojedine odredbe se primjenjuje stari ZUP, a novi ZUS, koji nijesu međusobno usaglašeni. Međutim, u novom ZUP-u postoje određene nedoumice, rješenja koja nijesu do kraja precizna. Mi smo na nivou suda uradili preliminarne sugestije za izmjene ZUP-a. Skoro je godinu dana od početka primjene i primijetili smo još nedoumica, zbog čega planiramo da Ministarstvu pravde uputimo inicijativu za izmjenu Zakona o upravnom sporu. I u ZUP-u smo primijetili određene odredbe koje bi, možda, iziskivale određenu doradu, ali tu još nijesmo upućivali inicijativu.
A.O.


Akcenat stavljamo na suđenje u razumnom roku

• Nedavno ste izabrani za predsjednicu Komisije za izbor. Šta podrazumjeva ta funkcija i koliko ste zadovoljni položajem i statusom sudija Upravnog suda?
– Komisija za izbor vrši administrativni dio posla u vezi sa izborom članova Sudskog savjeta iz reda sudija. To je tehnički posao. Počeli smo sa radom i već smo svim sudovima tražili da nam dostave predloge za Sudski savjet.
Kada je u pitanju položaj sudija Upravnog suda, smatram da je značaj ovog suda upravo u ovoj vrsti predmeta u kojima mi odlučujemo. To su predmeti koji se uglavnom odnose na svakodnevni život – penzije, socijalna davanja, porezi, dažbine. Teškoća sa kojom se suočavamo je mali broj sudija i pokušavamo da sa Centrom za obuku nosilaca pravosudnih funkcija i kolegama iz drugih upravnih sudova iz drugih sudova, održavamo seminare, riješimo nedoumice. Veoma je mali broj ljudi koji se bave upravnom materijom. Poseban akcenat stavljamo na obavezu poštovanja prava na suđenje u razumnom roku. U poslednje vrijeme posebnu pažnju posvećujemo primjeni prakse Evropskog suda za ljudska prava. Takođe, posebnu pažnju posvećujemo radu savjetnika. Imamo kvalitetne savjetnike, koji sigurno daju veliki doprinos u rezultatima rada ovog suda. To je jedan aparat i ako vam ijedan od šrafova ne funkcioniše, to se održava na rad cijelog suda. I dalje imamo četiri vijeća, zato što imamo 13 sudija plus predsjednika suda. Ne možemo da formiramo peto vijeće, što nam možda otežava mogućnost specijalizacije vijeća. Naš sud je specijalizovan sud. Ako imate povećan broj predmeta u osnovnom sudu, oni se mogu delegirati drugim sudovima, uputiti neki broj sudija u taj sud. Mi nijesmo imali nijednu od tih mogućnosti i zato je nastao određeni problem kada je u pitanju rad našeg suda.