Zaštitniku ljudskih prava i sloboda tokom protekle godine podnijeto je 857 pritužbi građana, koji su se žalili da im je prekršeno neko od osnovnih ljudskih prava, konstatovano je u godišnjem izvještaju o radu ombudsmana Šućka Bakovića. U tom dokumentu se precizira da su lani u radu imali ukupno 889 pritužbi, od kojih su 32 prenesene iz 2016. godine. Osim crnogorskih, ombudsmanu su se žalili i građani drugih država, pa je od državljana Srbije stiglo 19 pritužbi, od čega su tri sa Kosova, iz Bosne i Hercegovine tri, Hrvatske i Njemačke po dvije, a Holandije i Filipina po jedna.
– U poređenju sa prethodnom godinom zaštitnik je u tekućoj godini primio 37 pritužbi manje. Od 889 predmeta koji su bili u radu u izvještajnoj godini, postupak je okončan u 862. Pritužbe primljene u izvještajnoj godini odnosile su se na rad državnih i organa državne uprave, upravnih i drugih organizacija (315), sudova (96), Državnog tužilaštva (17), Uprave policije (41), javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (241), organa lokalne samouprave i lokalne uprave (71) i na rad organa, službi i nosilaca javnih ovlašćenja u drugim državama, privrednih društava, drugih pravnih lica, preduzetnika, fizičkih lica i dr. (76) – navodi se u izvještaju.
U dokumentu je precizirano da su pritužbe najviše podnosili građani Podgorice (283) i Danilovgrada (107), dok ih je iz drugih gradova bilo manje – i to Cetinja (10), Andrijevice (1), Bara (41), Berana (41), Bijelog Polja (64), Budve (23), Gusinja (1), Herceg Novog (41), Kolašina (10), Kotora (48), Mojkovca (4), Nikšića (50), Plava (8), Pljevalja (18), Plužina (2), Rožaja (29), Šavnika (2), Tivta (19), Ulcinja (24) i Žabljaka (3).
Lani je primljeno 96 pritužbi na rad sudova, pri čemu u 21 slučaju nije utvrđeno kršenje prava. Zaštitnik je u više slučajeva dao mišljenje u kojima je primijetio određene propuste, ne zalazeći u meritum sudske odluke, poštujući nezavisnost i samostalnost suda.
– S tim u vezi, građani su prepoznali značaj mišljenja zaštitnika, pa mu se obraćaju, kako bi imali podršku u postupku po ustavnoj žalbi kod Ustavnog suda i eventualno, uz predstavku Evropskom sudu za ljudska prava, s obzirom na to da se Evropski sud, u svojim odlukama poziva na mišljenje ombudsmana ukoliko je dato. U izvještajnom periodu, pritužbe građana najviše su se odnosile na neopravdano dugo trajanje sudskog postupka, zatim na sporo izvršavanje sudskih odluka ili njihovo neizvršavanje, a rjeđe na zloupotrebu procesnih ovlašćenja. Što se tiče vrste postupka, pritužbe su se u najvećem broju odnosile na parnični postupak, u manjem broju na krivični, izvršni i stečajni postupak – navodi se u izvještaju.
Tokom prošle godine primljeno je 17 pritužbi na rad državnog tužilaštva, pri čemu u tri slučaja nije bilo povrede prava.
Zaštitnik je u 2017. godini imao u radu 40 pritužbi u kojima su podnosioci ukazivali na povrede prava na rad i prava iz radnog odnosa.
– Zaposleni u privatnom i javnom sektoru zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalaze i u strahu od gubitka posla i ugrožavanja životne egzistencije uglavnom svoje nezadovoljstvo prijavljuju najčešće tek kada ostanu bez posla i kada je dokazivanje prava moguće isključivo u sudskom postupku. Ima i onih koji upravo iz navedenih razloga najčešće pristaju na gotovo sve što poslodavci od njih traže ili im nezakonito uskraćuju. Zaštitnik i u ovom izvještaju ukazuje da neostvarivanje prava iz radnog odnosa, poput prava na odgovarajući dnevni, nedjeljni i godišnji odmor. Problem sa kojima se susrijeću zaposleni u privatnom sektoru su razlog za ozbiljnu zabrinutost – navodi se u izvještaju.M.S.


Novinari bez policijske zaštite

Ombudsman navodi da ga je Uprava policije obavijetila da je tokom 2017. imala devet događaja u kojima se kao oštećeni pojavljuju novinari, mediji ili njihova poslovna i lična imovina. U 2016. prijavljena su četiri takva događaja, a u 2015. bilo ih je 15.
– Od prijavljenih devet događaja - tri su procesuirana podnošenjem prekršajnih prijava, za jedan slučaj se nadležni tužilac izjasnio da nema elemenata bića krivičnog djela ni prekršaja za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, a jedan nije kvalifikovan od strane tužioca. Takođe, po jedan slučaj je dostavljen na ocjenu nadležnom tužiocu; kvalifikovan kao krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari,koje se goni po privatnoj tužbi; arhiviran nakon identifikacije izvršioca – radi se o duševno oboljeloj osobi i ustupljen je na nadležnost i odlučivanje drugom ODT. Tokom 2017. nije bilo slučajeva dodjele policijske zaštite novinarima, ni slučajeva u kojima je policija obezbjeđivala prostorije nekih medija – navodi se u izvještaju.