Centralna banka Crne Gore (CBCG), na čijem je čelu guverner Radoje Žugić, zaštitila je imena zaposlenih u toj finansijskoj instituciji iako su podaci o zaposlenima, prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, proaktivni i kao takvi moraju da budu objavljeni na zvaničnom sajtu institucije. Ova finansijska institucija od juna ove godine odbija da nam dostavi imena zaposlenih u CBCG u kojoj uhljebljenje sve češće nalaze djeca funkcionera.
Nakon žalbenog postupka, Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) nedavno je utvrdio da CBCG nije pravilno primijenila odredbe člana 12, stav 1, tačke 8 i 9, te da se neosnovano pozvala na organičenja propisana Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Centralnoj banci su naložili da u roku od 15 dana od prijema rješenja pravilno utvrdi činjenično stanje, s obzirom na to da jesu obveznici Zakona o slobodnom pristupu informacijama
„Dan” je 13. juna ove godine uputio zahtjev za slobodan pristup informacijama CBCG kojim je traženo da nam se dostavi spisak zaposlenih u toj monetarnoj instituciji sa njihovim zvanjima, ali nam je zahtjev odbijen kao neosnovan. CBCG je odgovorila da spisak zaposlenih predstavlja dokument o ličnim podacima koji su u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti zaštićeni. U rješenju je navedeno da su „lični podaci zaposlenih Centralne banke prikupljeni isključivo u svrhu zasnivanja radnog odnosa, te ostvarivanje prava i obaveza koja proizilaze iz radnog odnosa, a ne u svrhu dostavljanje trećem ili objelodanjivanje istih”.
Na takvo rješenje „Dan” je 9. jula podnio žalbu, koju je usvojio Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. U žalbi je navedeno da je obrazloženje CBCG nezakonito, imajući u vidu da je po članu 12, stav 8 Zakona o slobodnom pristupu informacijama podatak o zaposlenima proaktivan podatak, odnosno podatak koji bi trebalo da bude objavljen na sajtu institucije, što CBCG ne poštuje.
U odgovoru na žalbu „Dana”, u CBCG su zapitali „zašto bi javnost imala interes da zna ko obavlja koje poslove, i spram toga koliki mu je stepen obrazovanja”.
– Naravno da to javnost ne pogađa, ali očigledno podnosilac zahtjeva ima lične motive pa se po ocjeni prvostepenog organa ipak radi o zloupotrebi prava na slobodan pristup informacima – navedeno je u žalbi CBCG.
Smatraju da bi dostavljanjem ovih podataka ušli u zonu krivične odgovornosti.
Njihove navode odbio je Savjet AZLP i ocijenio da CBCG nije pravilno primijenila odredbe člana 12, stav 1, tačke 8 i 9, te da se neosnovano pozvala na organičenja propisana Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.
Centralnoj banci su naložili da u roku od 15 dana od prijema rješenja pravilno utvrde činjenično stanje, s obzirom na to da jesu obveznici Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
U CBCG su zaposlena djeca više crnogorskih funkcionera. „Dan” je ranije objavio da u CBCG rade kćerke premijera Duška Markovića i bivšeg crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića – Valentina Marković i Nina Vujanović. U toj instituciji je zaposlena i kćerka bivšeg gradonačelnika Podgorice i sadašnjeg generalnog sekretara predsjednika Slavoljuba Stijepovića – Dragana, sin člana Senata DRI Zorana Jelića, Mitar, te djeca više nosilaca pravosudnih funkcija.
Centralna banka nije jedina institucija koja ne poštuje član 12 Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović kazao je za „Dan” da neobjavljivanje imena zaposlenih, shodno tom zakonu, može ukazivati na nekoliko stvari.
– Neobjavljivanje imena zaposlenih može da ukaže da samo zapošljavanje nije bilo transparentno te da bi objavljivanje takvih informacija moglo da ukaže na moguće zloupotrebe prilikom radnog angažovanja potrebnog kadra – ocijenio je Lacmanović za „Dan”.
Objasnio je da je Agencija nadzorni organ u smislu člana 39 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kada je u pitanju poštovanje obaveza iz člana 12, odnosno poštovanja obaveze da se proaktivno objavljuju podaci o zaposlenima ili javnim funkcionerima.
– Dosad nijesmo u dovoljnoj mjeri imali ni kadra ni mogućnosti da sprovodimo postupak nadzora i provjeravamo da li organi vlasti poštuju obavezu proaktivnog objavljivanja spiska zaposlenih. Sada sve češće vršimo nadzor i ukazujemo na nepravilnosti u slučaju proaktivnog neobjavljivanja informacija propisanih članom 12. Osnovna je poruka da svi organi vlasti moraju objavljivati te podatke kako bi bilo što manje zahtjeva za slobodan pristup informacijama, a dalje i eventualno zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka – naglasio je on.
A.O.

Povećavati stepen odgovornosti

Lacmanović ističe da proaktivno objavljivanje informacija povećava stepen odgovornosti i transparentnosti u radu, olakšava pristup informacijama i samim tim demokratsku kontrolu vlasti. On je pozvao organe vlasti da poštuju tu obavezu, najavljujući da će u suprotnom podnijeti zahtjeve za utvrđivanje prekršajne odgovornosti za one koji ne poštuju tu zakonsku obavezu.