Predlog uredbe o biznis zonama koji je pripremilo Ministarstvo ekonomije, nije usklađen sa Zakonom o kontroli državne pomoći, ocijenila je Komisija za kontrolu državne pomoći.
– Komisija zaključuje da se državna pomoć definisana predlogom uredbe o biznis zonama kvalifikuje kao državna pomoć, odnosno ne predstavlja rashod, umanjeni prihod ili umanjenje imovine države, odnosno opštine, ali se njome može narušiti slobodna konkurencija na tržištu i koja može uticati na trgovinu između Crne Gore i Evropske zajednice ili države članice Centralno-evropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), dovođenjem u povoljniji tržišni položaj određenih privrednih subjekata, proizvoda ili usluga – piše u rješenju koje je potpisao predsjednik komisije Mitar Bajčeta.
Analizom predloga uredbe o biznis zonama, komisija je zaključila da predlog predstavlja mjeru državne pomoći na osnovu pravilnika o listi pravila državne pomoći – regulative komisije (EU) o proglašavanju određenih kategorija pomoći spojivim sa unutrašnjim tržištem u primjeni člana 107 i 108 ugovora.
– Neophodno je u predlogu precizirati cilj predmetne mjere državne pomoći. Shodno članu 19b Zakona o regionalnom razvoju, cilj osnivanja biznis zona je doprinos ravnomjernom regionalnom razvoju, pa je neophodno predlogom uredbe definisati da je biznis zona prostor namijenjen za plansko korišćenje od strane većeg broja privrednih društava i preduzetnika iz oblasti proizvodnje ili usluga koja, osim zajedničkog prostora, pruža i dodatne olakšice, odnosno stvaranje zona koje bi doprinijele ravnomjernijem regionalnom razvoju – navedeno je u rješenju u koji je „Dan” imao uvid.
Predlogom su, kako piše, definisani uslovi za osnivanje biznis zona, klasifikacija prema strateškom značaju, uspostavljanje, uređenje i upravljanje, unapređenje infrastrukture u biznis zonama, kao i druga pitanja od značaja za rad biznis zona.
– Predlogom, međutim, mora biti definisano da je jedan od uslova osnivanja biznis zone obavezno rješenje Komisije za kontrolu državne pomoći, u smislu ocjene sa pravilima državne pomoći pomenutih olakšica u biznis zonama kao i onih koje bi eventualno bile definisane od strane lokalnih samouprava na čijim teritorijama se osnivaju biznis zone – naveo je Bajčeta.
Komisija je, kako je istakao, zaključila da su navedene promjene od suštinskog značaja za usklađenost predloga sa pravilima državne pomoći, kao i da bi usvajanje propisa omogućilo dodjelu državne pomoći privrednim subjektima bez sprovođenja naznačenih procedura, u konačnom značilo obavezu povraćaja dodijeljene pomoći od strane korisnika.
Ministarstvo ekonomije, na čijem čelu je Vladimir Kavarić, trebalo je u julu da uredbu dostavi Vladi na razmatranje, ali to nijesu učinili zbog rješenja komisije.
Privrednici u biznis zonama, koje su već određene u nekoliko gradova, plaćaće manje iznose poreza i doprinosa.D.M.
Neusklađeno zakonodavstvo
Značaj usklađivanja mjera, kojima se regulišu fiskalne olakšice dodijeljene privrednim subjektima, ogleda se i u činjenici da je u izvještaju o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva Crne Gore za poglavlje osam – konkurencija ocijenjeno da crnogorsko zakonodavstvo u ovoj oblasti nije usklađeno sa pravnom tekovinom EU – piše u rješenju.