-Piše: BUDO SIMONOVIĆ
Nakon 65 godina zemnog počivanja u Monpeljeu u Francuskoj, posmrtni ostaci nekadašnje italijanske kraljice Jelene Savojske, nesumnjivo najznamenitije crnogorske odive, nedavno su tajno preneseni u Italiju, zemlju čiju je kraljevsku krunu nosila više od pola vijeka, i uz blagoslov sadašnjeg italijanskog predsjednika Serđa Matarelija, sahranjeni u svetilištu Vikoforte kod Mondove na sjeveru Italije, u regiji Pijemont. Pored nje je, po istom scenariju, prije neki dan, nakon sedamdeset godina, vječno počinuo i njen suprug, kralj Viktor Emanuel Treći.
Tako je poslije više od 120 godina okončana jedna nesvakidašnja bračna priča krunisanih glava zasnovana na čisto političkom interesu i kalkulacijama, no priča koja se vremenom pretvorila u pravu idilu i koja će za rezultat imati petoro djece. Ovaj italijanski suveren će, da podsjetimo, na kraju Drugog svjetskog rata, u maju 1945, abdicirati i odreći se prestola u korist sina Umberta, ali su i on i sin mu i kompletna kraljevska porodica samo mjesec dana kasnije morali da napuste Italiju, koja je proglašena republikom, a njima trajno zabranjen povratak u zemlju.
Skrasili su se u Egiptu, u Aleksandriji, gdje će stari kralj i umrijeti dvije godine kasnije, a kraljica-udovica će se vratiti u Evropu i nastaniti u Francuskoj, u Mompeljeu, gdje je i umrla 28. novembra 1952. godine.
Kraljica Jelena, bila je jedna od devet ćerki crnogorskog kralja Nikole Prvog Petrovića i kraljice Milene. Rođena je na Cetinju 1873, a imala je samo deset godina kad je sa starijim sestrama došla u Petrograd na školovanje u carskom institutu Smoljni. Već tada je pokazivala izuzetan talenat i smisao za klasičnu muziku, književnost i slikarstvo, a veoma brzo je naučila i nekoliko evropskih jezika.
Uz sve to, već u tim ranim godinama plijenila je izuzetnom ljepotom. Jedna njena školska drugarica iz tog vremena opisala ju je kao veoma visoku i skladnu, da „ima bujnu kosu tamniju od noći i rijetko lijepe oči, oči ranjene srne”. Nije bila još ni punoljetna kad je počela mamiti uzdahe mladoženja sa pedigreom, koji su se okupljali na balovima i svečanostima na ruskom carskom dvoru.
Ljepota mlade crnogorske princeze, koju je, inače, krstio ruski car Aleksandar Drugi Romanov, nije, izgleda, promakla ni oku mladog ruskog prestolonaslednika, velikog kneza Nikolaja Drugog Romanova, što je u gordoj Crnogorki probudilo san da će jednog dana svoju lijepu glavu okititi ruskom carskom krunom. Bog sami zna kako bi se sve i odigralo, da li bi neslaganje carice Marije Fjodorovne i knjeginja njemačkog porijekla na ruskom dvoru, ohladilo čelo i srce mladog carevića i utrnulo njegove simpatije prema crnogorskoj princezi, da se u to doba u Petrogradu zbog nje nije desio jedan mučan incident.
Sjutra: ZABRANjENA LjUBAV SA PERJANIKOM
Neće u Panteon
I dok je prenos posmrtnih ostataka kraljice Jelene u Italiji naišao na gotovo jednodušno odobravanje, to nije slučaj sa kraljem Emanuelom. Taj čin je naišao na oštro protivljenje antifašista i naročito Jevreja, koji mu nisu zaboravili da je 1922. godine podržao Musolinija i imenovao ga za mandatara vlade, odnosno blagoslovio dvadesetogodišnju fašističku diktaturu koja je uslijedila, uključujući i krvavu osvajačku avanturu Italije u Drugom svjetskom ratu. U očima onih koji su osjetili strahote tog režima, on se nije izbavio čak ni time što je odobrio kapitulaciju fašističke Italije i hapšenje Benita Musolinija, tako da je sasvim izvjesno da on neće vječno počivati u Rimu, u Panteonu, u kojem počivaju mošti njegovih predaka iz dinastije Savoja.