Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
„Prvu sestru” ni da pomenu * Stijepović umjesto Miloševića   * Svjedok saradnik otkucao saučesnike * Na službena putovanja potrošili 110 hiljada * „Prvu sestru” ni da pomenu * Nacionalni identitet * Dotakli smo dno dna
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 20-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
BranKo Ljumović, žrtva golootočke torture:
Treba donijeti zakon po kome bi živi Golootočani i članovi njihovih porodica mogli da dobiju nadoknade za strahote pretrpljene na Golom otoku.

Vic Dana :)

Nagradno pitanje u emisiji na radiju: „Kako se zove Isusova majka?“
Javlja se neki lik.
Halo!
Dobar dan u programu ste znate li odgovor na pitanje?
Znam, Bogorodica!
Dobro, ali nama treba ime...
Ime...? Rajko.
Ma ne vaše, nego majke.
Aaa Draginja!
Došla dva Crnogorca da gledaju trku na 800 m, i jedan čovjek je mnogo zaostajao, pa kaže prvi Crnogorac:
A viđi onoga jada jadnog, ne može mrdnut.
A ćuti jadan, to je naš Crnogorac.
Au viđi sokola, kako poćera onoliku gomilu.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-06-15 VOJISLAV BUDO GLEDIĆ: DEMOSTEN – NAJVEĆI GOVORNIK ANTIKE (1) Od mladosti u teškoćama Feljton smo uradili po Gledićevoj knjizi „Demosten – život i djelo”, koju je izdao Admiral Books iz Beograda
-PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Naš poznati novinar, publicista i književnik i osvjedočeni popularizator nauke Vojislav Budo Gledić dosad je objavio oko šezdeset samostalnih naslova, u kojima je opisao život i stvaralaštvo najvećih domaćih i stranih naučnih umova. Neke od tih knjiga, sa njegovim uvijek ljubaznim odobrenjem, feljtonizirali smo na ovom mjestu, a Gledić je naročito postao poznat po ediciji „Velikani srpske nauke”, koju su u osam knjiga objavile ugledne izdavačke kuće „Štampar Makarije” iz Beograda i podgorički „Oktoih”.
Isto tako, na uspješan način svojoj vjernoj čitalačkoj publici predstavljao je i ličnosti koje su svojim univerzalnim vrijednostima zadužile čitav svijet, ostajući akuelne u svim vremenima. Najbolji primjer za to je Demosten, koji suvereno drži poziciju najvećeg govornika Antike. Njemu je Gledić posvetio knjigu „Demosten–život i djelo”, u izdanju Admiral Books iz Beograda, po kojoj smo, uz saglasnost autora i izdavača – i priredili ovaj feljton.
Slavni starogrčki govornik i državnik Demosten živio je u 4. vijeku prije nove ere, u vrijeme burnih i istorijski sudbonosnih zbivanja u Atini i čitavoj antičkoj Grčkoj. To je bio poslednji period slobode, samostalnosti i neazavisnosti mnogobrojnih grčkih državica, međusobno razjedinjenih i čak sukobljenih. Svoj najsjajniji i najznačajniji period Atina je, zajedno sa mnogim drugim grčkim polisima (gradovima–državama), dostigla u prethodnom, petom vijeku prije nove ere, u vrijeme slavne i veličanstvene vladavine Perikla. Ali nakon trodecenijskog nesrećnog Pelopeneskog rata, vođenog u drugoj polovini 5. vijeka prije n.e., postepeno je počela da opada moć svih grčkih državica, što je neminovno vodilo gubljenju njihove slobode i nezavisnosti. Upravo sredinom 4. vijeka prije n.e. Makedonija je počela naglo i brzo da se politički, ekonomski i, naročito, vojno razvija i da ispoljava ekspanzionističko nastojanje postepenog osvajanja pojedinih grčkih državica.
U vrijeme makedonskog jačanja i ispoljavanja izrazite osvajačke politike prema pojedinim grčkim državicama, Demosten se potpuno posvetio političkom i državničkom poslu suprotstavljanja velikoj realnoj opasnosti koja je prijetila na sjevernim granicama Grčke. Njegovi vatreni govori su razbijali letargiju i uspavanost Atine i njenih saveznika jer nijesu preduzimali na vrijeme odgovarajuće odbrambene mjere kako bi se mogli suprotstaviti velikoj vojnoj opasnosti. Makedonski kralj Filip II, kao izuzetno vješt državnik, lukavi političar i okretni diplomata uspio je da nadmudri i nadvlada nedovoljno odlučne i nepripremljene grčke državice koje su postepeno postajale plijen njegovih osvajanja. Uzalud je bila višedecenijska Demostenova uporna, dosledna i beskompromisna borba protiv vojnički mnogo jače i politički izuzetno homogene Makedonije. Ni nakon Filipove nasilne smrti (336. g. prije n.e.), kada se iznenada ukazala varljiva nada da se Grčka može osloboditi makedonske prevlasti, pokazalo se, međutim, da je Filipov naslednik, čuveni Aleksandar Veliki, suviše jak takmac da bi se mogla povratiti sloboda i nezavisnost Atine i ostalih grčkih polisa.
Demostenu je sudbina dodijelila život pun teških i dramatičnih situacija, još od najranije mladosti. Rano je ostao bez oca, uglednog i imućnog atinskog građanina, pa je starateljstvo o njemu i njegovoj mlađoj sestri najviše vodila njegova majka. Prije nego što je umro, njegov otac je preduzeo sve potrebne mjere kako bi svojoj porodici obezbijedio zaštitu i ugodne uslove života, ostavljajući u amanet trojici tutora da se staraju o njegovoj porodici. Pokazalo se, međutim, da su očekivanja Demostenovog oca bila nerealna jer su povjerioci iznevjerili njegovu testamentom utvrđenu oporuku i uzurpirali gotovo čitavu materijalnu zaostavštinu. Stoga je Demosten morao sudskim putem da povrati nemilosrdno otuđenu očevu imovinu i tako spriječi potpunu uzurpaciju velikog porodičnog bogatstva. Da bi to postigao, da bi na zakonit način došao do svoje otete imovine, morao je prethodno dobro izučiti sve pravničke norme tadašnjeg atinskog zakonodavstva koje se odnose na nasleđe kako bi povratio privatni posjed. Najbrži i najbolji put za ostvarivanje takve svoje namjere je bilo da izuči vještinu govorništva, jer su retori u to vrijeme bili istovremeno i pravni zastupnici.
Svoje prve govore Demosten je održao u sudu protiv svojih tutora. Iako je uspio da parnice budu presuđene u njegovu korist, povjerenici su na razne zakulisne načine pokušavali da izbjegnu nadoknadu prisvojene imovine. Kasnije je Demosten nastavio da se bavi sudskom praksom pišući govore za mnoge sugrađane. Ubrzo je postao poznat i priznat kao izvrstan pravozastupnik što mu je omogućilo da stekne solidna finansijska sredstva.
(NASTAVIĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"