Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
„Prvu sestru” ni da pomenu * Stijepović umjesto Miloševića   * Svjedok saradnik otkucao saučesnike * Na službena putovanja potrošili 110 hiljada * „Prvu sestru” ni da pomenu * Nacionalni identitet * Dotakli smo dno dna
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 20-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
BranKo Ljumović, žrtva golootočke torture:
Treba donijeti zakon po kome bi živi Golootočani i članovi njihovih porodica mogli da dobiju nadoknade za strahote pretrpljene na Golom otoku.

Vic Dana :)

Nagradno pitanje u emisiji na radiju: „Kako se zove Isusova majka?“
Javlja se neki lik.
Halo!
Dobar dan u programu ste znate li odgovor na pitanje?
Znam, Bogorodica!
Dobro, ali nama treba ime...
Ime...? Rajko.
Ma ne vaše, nego majke.
Aaa Draginja!
Došla dva Crnogorca da gledaju trku na 800 m, i jedan čovjek je mnogo zaostajao, pa kaže prvi Crnogorac:
A viđi onoga jada jadnog, ne može mrdnut.
A ćuti jadan, to je naš Crnogorac.
Au viđi sokola, kako poćera onoliku gomilu.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-06-17 VOJISLAV BUDO GLEDIĆ: DEMOSTEN – NAJVEĆI GOVORNIK ANTIKE (3) Branio najuzvišenije društvene vrijednosti Feljton smo uradili po Gledićevoj knjizi „Demosten – život i djelo”, koju je izdao Admiral Books iz Beograda
-PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Nekada bogata trgovačka i zanatima poznata država, koja je uz to bila i velika pomorska sila, Atina je postala plijen jedne manje civilizovane i razvijene zemlje – Makedonije, koja ju je držala vojnom prisilom. Time se završava helenski period razvoja antičke civilizacije i kulture, u kojem je Grčka dala veličanstveni doprinos svim oblastima duhovne kulture i time usmjerila kasniji sveobuhvatni razvoj evropske civilizacije. Istina, dalji tok tog razvoja bio je veoma trnovit i vijugav i prolazio kroz razne faze, počevši od starog Rima, pa do perioda humanizma i renesanse kada je nastavljen proces ponovnog oživljavanja dostignuća antičkih naroda, posebno starih Grka. Time je ujedno ponovo oživjelo veliko interesovanje i za Demostena, njegovu živu političku aktivnost i za njegovu izvanrednu besjedničku vještinu.
Poslije gubitka nezavisnosti, brzo se potom počeo proces sveukupnog opadanja svih oblika društvene, političke, privredne i duhovne moći koje su Atinu (i druge grčke države) proslavile u ondašnjem svijetu. Istina, nastao je drugačiji istorijski proces koji je uslovio prenošenje i miješanje grčke kulture sa drugim narodima koji su ušli u granice ogromne Aleksandrove imperije. Ona se ubrzo poslije Aleksandrove smrti raspala, a pojedinim njenim oblastima nastavili su da upravljaju dijadosi (Aleksandrove vojskovođe), ali je grčki duh nastavio da živi tokom nekoliko narodnih vjekova, sve dok stari Rimljani nijesu napravili novi pohod u osvajanju mnogih starih država na Istoku. Period od Aleksandrovih osvajanja, pa do početka rimskog vladanja tim područjima poznat je po imenu helenističko razdoblje svjetske istorije. U tom periodu grčka kultura se proširila po svim onim zemljama koje je osvojio Aleksandar Veliki, pri čemu se pomiješala i ispreplijetala sa lokalnom kulturnom i duhovnom tradicijom. U samoj, pak, Grčkoj nema više uslova za dalji svestrani filozofski, naučni, umjetnički i, uopšte, kulturni razvoj. Filozofska misao se svodi na komentarisanje i razrađivanje već ranije stvorenih duhovnih vrijednosti, i najveća pažnja se poklanja etičkoj problematici, mahom u njenoj praktičnoj realizaciji.
Što se tiče broja besjeda koje su autentične i pripadaju samom Demostenu, o tome je još u antici bilo različitih mišljenja. Do danas je sačuvano i oko šezdeset govora za koje se smatra da potiču od slavnog grčkog retora, ali i o tome vlada nesaglasnost među poznavaocima ove problematike. U starini je, naravno, bilo poznato mnogo više govora koji su poticali od Demostena, po nekim izvorima preko sedamdeset besjeda. Osim toga, sačuvano je šest pisama i 56 uvodnih koncepcija za državničke govore. Po sadržini, njegove besjede se dijele na tri vrste, kao što je to, uostalom, bilo uobičajeno u ondašnjoj retorici. Naime, besjednička vještina je u Demostenovo vrijeme dostigla relativno visok stepen razvoja kome je upravo ovaj čarobnjak riječi dao ogroman zamah zbog čega su tog oratora smatrali najznačajnijim besjednikom čitavog starog vijeka. Najveći broj Demostenovih govora odnosi se na sudske parnice koje su u staroj Grčkoj, naročito u Atini, veoma mnogo vođene po raznim privatnim pitanjima. Najčešće su to sporovi oko imovinskih stvari, a jedan dio se odnosi na probleme oko nasleđa. Uostalom, i sam Demosten je svoju oratorsku karijeru upravo započeo kao stručnjak za nasledno pravo, kako bi ispravio nepravdu koju su mu nanijeli njegovi tutori koji su mu uzurpirali veliko naslijeđeno bogatstvo.
Druga grupa Demostenovih govora odnosi se na tzv. svečane besjede koje su izgovorene povodom pojedinih specifičnih društvenih zgoda, posebno kada je trebalo pojedince ili veće grupe pohvaliti zbog doprinosa ili podviga koje su napravili za svoju otadžbinu. U staroj Atini je dodjela vijenca bila najveća državna i društvena počast, pa je u tim svečanim prilikama i besjeda trebala da ima prigodan karakter. Osim toga, poslije teških bitaka, u kojima je padalo mnogo žrtava, naročito mladih vojnika, držani su komemorativni govori u kojima su isticane vrline i hrabrost poginulih boraca. Bilo je, naravno, i drugih događaja o kojima je trebalo održati prigodnu besjedu, a za to je najsposobniji upravo bio Demosten kao vrhunski majstor usmene riječi. Najzad, političke (i državničke) besjede su najviše proslavile Demostena i donijele mu besmrtnu slavu. U okviru te njegove djelatnosti najpočasnije mjesto zauzimaju filipike, besjede usmjerene protiv Filipa Makedonskog, koji je upravo tada, kao što smo već istakli, počeo da sprovodi svoju ekspanzionističku politiku postepenog pokoravanja pojedinih grčkih država.
Suština Demostenovih političkih govora, posebno filipika, jeste odbrana najuzvišenijih državnih i društvenih vrijednosti koje su vjekovima krasile Atinu i druge starogrčke polise. Najveće vrijednosti su bile, svakako, sloboda i nezavisnost suverenih država, njihovo prirodno pravo i neotuđivo pravo da svim sredstvima, posebno na bojnom polju, brane svoju samobitnost i nezavisnost.
(NASTAVIĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"