-Žarko Komanin nije gubio kompas u literaturi kako bi na crno-bijeli način slikao naše nesreće. Uvijek je bio na Hristovoj strani. Svojom riječju i djelom osvjetljavao je naše jame bezdanice. On je pisac koji se upisao na lovćensku stijenu kao zakleti njegoševac – rekao je pjesnik Andrija Radulović, jedan od učesnika naučnog skupa o djelu Žarka Komanina. Radulovićevo izlaganje na popodnevnoj sesiji bilo je posvećeno i porodičnim vezama sa Komaninom, ali i podrobnoj analizi ,,Krsta Žarka Komanina”, što je i naslov Radulovićevog rada.
Pored Radulovića na sesiji kojom je predsjedavao prof. dr Tiodor Rosić govorila je prof. dr Jelica Stojanović. Tema njenog izlaganja bila je ,,Stilsko-semantička funkcionalnost antonima u romanu `Ako te zaboravim, moj oče`”.
– Sjećanje je vaskrsavanje vremena za vječnost. Molitva na kraju je zacjeljenje slomljenog krsta nad očevim grobom – kazala je, između ostalog, prof. dr Jelica Stojanović.
Doc. dr Goran Radonjić u izlaganju koje je naslovljeno ,,`Kolijevka` Žarka Komanina”, bavi se romanom ,,Kolijevka” i povlači paralelu sa jednim od najznačajnijih romana u domaćoj poslijeratnoj književnosti ,,Proljeće Ivana Galeba” Vladana Desnice.
– Uvode se sjećanja kao način da se utvrdi sopstveni identitet. Suočavanje sa smrću je povod za suočavanje sa smislom života – kazao je, između ostalog, dr Goran Radonjić.
,,Karakterizacija pobjedničkih i poraženih likova u prozi Žarka Komanina” bila je tema kojom se bavio predsjedavajući prof. dr Tiodor Rosić. On je objasnio da pobijeđeni nijesu pobijeđeni, te da idejna karakterizacija likova uključuje i autorove ideje. Prema njegovom mišljenju, junake odlikuje junaštvo, ali ne i čojstvo, jer su oni vjernici partije, ali ne i vjernici na duhovnom nivou.
– Komanin nije pisac zlopamćenja, već praštanja. Njegovi junaci praštaju, oni imaju mogućnost pokajanja. Žarko Komanin u oblikovanju svojih književnih junaka nudi individualna načela dobra i pomilovanja. On nije bio pisac mržnje, niti se svrstavao ni u jedan ešalon. On je anabazni pisac – zaključio je prof. dr Rosić.
U drugom dijelu sesije govorili su prof. dr Lidija Tomić i prof. Veselin Matović.
– Komanin je najhrabrije otvorio temu pobijeđenih. On zaslužuje jedno posebno mjesto u našoj srpskoj književnosti i školskim programima. Njegovo djelo bi činilo protivtežu jednostranom pogledu na svijet – kazao je Matović, objašnjavajući da je Komanina ranije bilo u školskim programima u Crnoj Gori, te da je od 2004. godine protjeran iz istih. Matović je u svom izlaganju koje je naslovio ,,Tragičko u djelima Žarka Komanina”, pomenuo i drame ,,Pelinovo” i ,,Ognjište” svrstavajući ih među najbolje. Takođe, smatra da njegove drame posjeduju elemente antičke drame.
Tema izlaganja prof. dr Lidije Tomić bila je ,,Mitsko i istorijsko u romanu „Prestupna godina” Žarka Komanina.
– Perspektiva političkog doba učinila je da se romanom ,,Prestupna godina” Komanin vraća mitskoj temi ljudskih dioba i da motive egzistencije vezuje za temu bića i svijeta u posebnim istorijskim uslovima. Tema informbiroa opredjeljuje negativno iskustvo toga doba koje se na dramatičan način tiče duha vremena i ljudskih mogućnosti – kazala je predsjedavajuća prof. dr Lidija Tomić.
Nakon svake sesije publika je mogla postavljati pitanja, davati komentare i učestvovati u diskusiji.
Iako najavljeni u drugom dijelu popodnevne sesije, doc. dr Ana Janjušević Oliveri i Todor Živaljević Velički nijesu prisustvovali skupu iz opravdanih razloga. Radovi Janjušević Oliveri ,,Frazeologija u drami Pelinovo Žarka Komanina” i Živaljevićev ,,Simbolički smisao učestalosti motiva, sjećanja, straha i stida u romanu Žarka Komanina `Ako te zaboravim moj oče`” biće uvršteni u zbornik.
A.ĆUKOVIĆ


Uspješan naučni skup

U završnoj riječi, doc. dr Goran Radonjić, sumirajući utiske, zaključio je da je naučni skup o djelu Žarka Komanina bio izuzetno uspješan, kao i februarski koji je bio posvećen piscu Borislavu Pekiću. Radonjić je dodao da je na ovom skupu bilo i naučnih i umjetničkih pogleda, te da će prispjeli radovi biti uvršteni u zbornik.