Knjiga „Trodimenzionalna morfologija Crne Gore” Vukote Tupe Vukotića, koja je nedavno ugledala svjetlo dana zahvaljujući vanserijskom trudu i zalaganju da se spasu rukopisi velikog crnogorskog arhitekte, predstavljena je u prepunoj sali Narodne biblioteke „Radosav Ljumović” u Podgorici.
Riječ je o, kako je istakao dekan Arhitektonskog fakulteta u Podgorici prof. dr Svetislav G. Popović, urednik ove knjige, vrijednom djelu protkanom Vukotićevim dugogodišnjim razmišljanjem o prostoru Crne Gore. On je sa brojnom publikom, među kojima je bila Vukotićeva porodica, kao i njegove kolege i saradnici, podijelio uspomene na projektanta kultne „Labud plaže” na Morači, kapele na Čepurcima i Bloka 5. Popović je istakao da je trodimenzionalni atlas, prvi projekat ove vrste kod nas, plod dugogodišnjeg rada koji je završen 2002. godine, kratko prije nego što je Vukotić preminuo. Radio ga je sa velikim žarom i entuzijazmom, kao umjetnik, koji posjeduje univerzalnost, podsjetio je Popović.
- Vukotina djela iz oblasti planiranja, urbanizma, projektovanja, kao i ovaj atlas, koji je ujedno i njegov poslednji projekat, svojim prepoznatljivim pečatom arhitektonske misli nadživljavaju autora. Ova knjiga je napokon dočekala svjetlo dana i dostupna je javnosti. Monografija Vukote Tupe Vukotića vrijedno je djelo protkano dugogodišnjim razmišljanjem o prostoru Crne Gore i sa ovim djelom se na neki način pomjeraju granice na očuvanju prostora – naglasio je on.
Vukotić je više od arhitekte i projektanta - on je bio renesansna ličnost koju je karakterisala univerzalna upitanost. Ta svestranost se vidi i na stranicama trodimenzionalnog atlasa u kojem se prepoznaju i kartograf i topograf, kazao je akademik SANU, arhitekta, prof. emeritus Branislav Mitrović. Knjigu je doživio kao Vukotićevu opomenu da se očuva krajolik Crne Gore, koji na naše oči nestaje.
- Vukota Tupa Vukotić je bio izvanredna ličnost, autor nezaobilaznog djela. Došao sam da se poklonim sjenima gromade, inspiraciji brojnih mladih arhitekata, među kojima sam bio i ja. Silne su priče koje vežu Tupu sa arhitekturom toga doba, Medijalom, kojoj je snažno doprinio u vrijeme njenog formiranja. Čini mi se da bez njegove razbarušenosti nema ni naše profesije – kazao je on.
O atlasu svoj sud dao je i prof. dr Gojko Nikolić sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
- Vukotić je bard naše arhitekture koji je obilježio ovu profesiju u Crnoj Gori. Riječ je o topografiji lica terena Crne Gore i linijama georeljefa, koji je utkan ne samo u karakter crnogorskog čovjeka, nego je paradigmatski vezan za njegovu istoriju i egzistenciju i to je autorovo primarno polazište a rekli bismo i ishodište – naveo je, između ostalog, Nikolić.
Ovaj atlas Crne Gore poseban nivo kontekstualnog značenja i vizuelizacije u doživljaju prirodnih fenomena i urbanih struktura, cjelovit je, jedinstven i neponovljiv. Originalno je to djelo Vukotića, koje ima umjetničko-morfografski, ali i naučni značaj i vrijednost. Vukotić georeljef Crne Gore posmatra kao elementarnu gradivnu komponentu prostora, kao stijensku masu koja posjeduje energiju, kazao je, između ostalog, Nikolić.
Atlas je dokaz jedinstvenosti Vukotićevog stila, istakla je dr. sci Marta Vukotić Lazar, koja je podsjetila na porodično porijeklo poznatog arhitekte i njegov uticaj na umjetničku grupu Medijala.
Na pripremanju „Trodimenzionalne morfologije Crne Gore” za štampu, koja je nagrađena na nedavno završenom Sajmu knjiga, radili su arhitekte Iskra Đurović i Marko Martinović, grafičarka Marija P. Popović. Izlaženje su pomogli i Vukotićevi prijatelji i saradnici Budimir Stanić, Vasilije Đurović i Pavle Popović.
S.Ć.


Unište li Labuda uništiće Tupu Vukotića

Na promociji ovog vrijednog djela koje nam je ostavio Vukotić iz Beograda je došao i profesor Arhitektonskog fakulteta prof. dr Vladimir Mako. Nagrađen je gromoglasnim aplauzom za svoj kratki osvrt na djelo Vukote Tupe Vukotića.
- Čovjek je djelo prirode, a arhitektura je djelo čovjeka, što je Vukotić shvatio. Ova knjiga – lice zemlje govori da je on shvatio odakle čovjek potiče, odakle potiče njegov karakter. A, Vukota je znao da kakav je karakter takva je arhitektura. Hoće li Labuda (plaža) pojesti crni gavrani? Ako hoće, onda ova knjiga ne postoji – poručio je Mako.