Drugo veče 14. Međunarodnog sajma knjiga u Herceg Novom bilo je posvećeno i „Posljednjoj pjesmi – Vitomira Vita Nikolića”. O stvaralaštvu Nikolića, govorili su Blagota Eraković, reditelj i Vlatko Simunović, književni kritičar, dok je stihove kazivao Dejan Đonović, glumac. Simunović je ocijenio da je Nikolićeva poezija briznula iz buntovne nikšićke arterije. Istakao je da je pjesnik u njemu ojačao, te da mu se poezija nametnula kao oblik oslobađanja od ropstva materije i vremena.
– U njemu je plakala nostalgija za dubinama u čovjeku. Ta mu je nostalgija omogućila da se njegov glas u crnogorskom pjesništvu sudbinski začuje. Ona ga je spasavala od noći i njenih groza, ona ga je provela kroz sva njegova bolovanja, drumovanja i lumpovanja, kazao je Simunović. Nikolić poeziju nije pisao da bi bio slavan pjesnik. Prije nego što je objavio prvu knjigu pjesama svaki njegov stih već je bio javna svojina. Podsjetio je, da je bio poznat širom sada već bivše Jugoslavije te da je govorio: „Želio sam naravno da ta poezija bude prihvaćena, ali nikada zaista nijesam osjećao da sam ‘slavan’, već da su ljudi razumjeli šta sam htio da kažem. Mislim da je svaki čovjek pjesnik. Pjesnik je u svakom ljudskom stvoru. Ko nije pjesnik taj je davno mrtav”. Simunović je konstatovao da iako sa malo lovorika i javnih priznanja, progonjena, simbolično i doslovno suđena, poezija Vita Nikolića je i danas neophodna, značajna, iz svih aspekata aktuelna i umjetnički svježa, poručivši da Nikolićevo pjesništvo nije kicoški dotjerano, već da je riječ o poeziji nabijenoj ljudskim htjenjem da se živi i voli, poeziji koja pripada svima.
Reditelj, Blagota Eraković, koji je sa Vitom Nikolićem drugovao više od četiri decenije, ocijenio je da Nikolića možemo sagledati u najamnje tri dimenzije.
- Prvo, Vito je fenomen, kada je u pitanju život. On je kao desetogodišnjak obolio od tuberkuloze, i niko živi nije vjerovao da on ima budućnost. Ogroman dio života je proveo po bolnicama. Ima jednu divnu pjesmu, poemu koju je nažalost, kasnije izdavač podijelio u sedam, osam pjesama. Drugo, Vito je buntovnik, Vito nije htio da se služi bilo kakvim sredstvima da mu neko objavi knjige, nego smo mi, njegovi prijatelji, pokupili pare, tako su objavljena njegova „Drumovanja“ i „Sunce, hladno mi je”. Treće, Vito je teška ljudska sudbina. Njegove pjesme, kad se zagrebu, su čist bunt. Njega upoređuju sa Jesenjinom, on je bio jedno vrijeme pod uticajem Jesenjina, jednu od tih pjesama sam mu ja sačuvao. Mislim da je objavljena u nekoj od njegovih poslednjih zbirki. On je evaluirao dotle da je jedan od naših najboljih i najsjanijih književnih tumača i kritičara Nikola Koljević, profesor Univerziteta u Sarajevu, u zagrebačkom Forumu napisao više od pedeset stranica teksta o savremenoj poeziji, o Jugoslaviji u drugoj polovni dvadesetog vijeka, u kojoj na prvo mjesto stavlja Vitomira Nikolića i Vaska Popu. Zahvaljujući upornosti Maksima Vujačića koji je posvećeno i istrajno zagazio u Vitov život uz pomoć, njegove pokojne supruge Jelene, i divne njegove kćerke Danice, koja nosi ime njegove majke, za koju je on bio izuzetno vezan, uspio je da sakupih sedam, osam knjiga o Vitu Nikoliću, jer njegov život je bio poezija sam po sebi, kazao je Eraković.
On je podsjetio da Nikolić potiče iz jedne od najznačajnijih crnogorskih porodica, iz koje je potekla i majka Vuka Karadžića, Jegda Nikolić. Takođe je istakao da su iz ove porodice, mnogi značajni ljudi stasali i prerasli u veličine sveukupne crnogorske istorije, a i šire.K.M.