U okviru Bijenala crnogorskog teatra promovisano je najnovije izdanje Crnogorskog narodnog pozorišta – „Pozorište u crnogorskoj periodici 1954-1973” autorke Ljiljane Milunović. Ova bibliografska knjiga, peta po redu, objavljena u okviru već afirmisane teatrološke edicije „Zetski dom”, koju uređuje Milovan Radojević.
Svjesni značaja sabiranja građe, ako osnove za naučna istraživanja istorije pozorišta u Crnoj Gori, Crnogorsko narodno pozorište je prije petnaest godina donijelo odluku da u okviru edicije „Zetski dom” počne objavljivanje bibliografije o pozorištu. U tom cilju, uspostavljena je saradnja sa Ljiljanom Milunović, bibliotekarkom i bibliografkinjom Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević” na Cetinju. Kao rezultat ove saradnje od 2002. godine objavljeno je pet bibliografija, u kojima je obrađeno preko trinaest i po hiljada jedinica o tekstovima u crnogorskoj periodici koji se tiču pozorišta i drugih scenskih aktivnosti, a koje obuhvataju period od gotovo vijek i po, odnosno od 1835. godine kada su objavljeni prvi prilozi u Kalendaru „Grlica”, pa do 1973. godine. U svakoj od ovih knjiga nalazi se predgovor uvaženog teatrologa Luke Milunovića, koji donosi dokumentovani istoriografski osvrt na razmatrani period u knjizi.
Prva knjiga obrađuje događaje od 1884. godine, kada je počeo organizovaniji pozorišni život u Knjaževini Crnoj Gori, pa do 1908. dodine, kada su počele pripreme za otvaranje Kraljevskog pozorišta. Zatim slijedi izdanje koje tretira period od 1909. do 1915. godine. Treća knjiga bavi se međuratnim periodom, kada je djelovalo Narodno pozorište Zetske banovine, kao i ratnim periodom, do 1944. U četvrtoj knjizi autorka je sakupila podatke o periodu od 1944. Do 1953. godine. Ovo izdanje sadrži skoro 25.000 jedinica o poslijeratnom periodu, kada su, uz četiri profesionalna teatra, u Crnoj Gori djelovala i brojna kulturno-umjetnička društva, podsjetio je reditelj Goran Bulajić, jedan od urednika izdavačke djelatnosti CNP-a.
– U petoj knjizi u dva toma objavljeno je preko sedam hiljada jedinica. Sa sigurnošću i zadovoljstvom možemo konstatovati da je pozorište danas jedina oblast umjetničkog stvaranja u Crnoj Gori koja ima na ovaj način i u ovoj mjeri prikupljenu, obrađenu i objavljenu građu u svojoj prošlosti – napomenuo je Goran Bulajić.
Autorka bibliografije Ljiljana Milunović izrazila je zahvalnost publici i stručnoj javnosti na pokazanom interesovanju za njen rad o istoriji teatarske umjetnosti u Crnoj Gori.
– Trudila sam se da kroz bibliografske jedinice ovdje prezentirane čitaocu pružim saznanja i što preciznije ukažem na bogatstvo podataka o akterima u procesu razvoja pozorišnog stvaralaštva na raznim nivoima i oblicima u kojima se pojavljivalo. Kako se kod nas primarna građa o razvoju teatra u ovom periodu nije dovoljno sređena da bi dozvoljava lako konsultovanje i korišćenje, i pored u zadnje vrijeme objavljenih relevantnih publikacija na ovu temu, prezentirana građa u knjizi „Pozorište u crnogorskoj periodici 1954-1973” poslužiće kao široki izvor za naučna i šira razmatranja, te formiranje sudova o pozorištu i kulturi uopšte – konstatovala je autorka.
Pored edicije „Zetski dom” izdavačkoj djelatnosti CNP-a pripadaju i edicije „Premijera”, „Dramska baština” i „Nagrađene drame”. U ediciji „Premijera” objavljivane su po izboru drame, dramatizacije i adaptacije koje su premijerno izvođene na sceni CNP-a. U ediciju „Dramska baština” ulaze starija dramska djela koja pripadaju crnogorskoj književnoj baštini. „Nagrađene drame” su najnovija edicija dvojezičnih izdanja drama nagrađenih na konkursu CNP-a i Bijenalu crnogorskog teatra. Edicija „Zetski dom” obuhvata publikacije monogrfaskog, dokumentarnog, hrestomatskog i bibliografskog karaktera koje na akribičan način, svaka iz svog tematskog i metodološkog ugla, osvjetljavaju dio istorije pozorišta u Crnoj Gori.
S.Ć.
Šćeri moja
Bijenale crnogorskog teatra se nastavlja večeras izvođenjem pozorišnog komada „Šćeri moja” koju je po tekstu Maje Todorović režirala Ana Vukotić.
U ovoj višestruko nagrađivanoj drami igraju: Mirko Vlahović, Vanja Kovačević, Varja Đukić, Danilo Čelebić, Mišo Obradović, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Radusinović, Goran Vujović, Zoran Vujović i Dušan Kovačević.