Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
U zgradi ANB-a bili smo Milo, Duško, Peruničić i ja 127 * Pred izbore otvaraju 200 radnih mjesta 127 * Mesar uhapšen  zbog ubistva 127 * Vukčević nezakonito smijenjen127 * U zgradi ANB-a bili smo Milo, Duško, Peruničić i ja 127 * Ako hoće priznanje Kosova – hvala, doviđenja 127 * Ljepota je u umjerenosti
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 26-01-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Neven Gošović, funkcioner Demokratske Crne Gore :
– Motiv postupanja Filipa Vujanovića nije poštovanje zakona, već čista računica njegove partije i njenog šefa da održavanje lokalnih i predsjedničkih izbora u istom danu ne bi bilo u interesu DPS-a.

Vic Dana :)

Policajac zaustavlja auto koji je jurio brzinom većom od 150 km na sat:
– Gospođo, da li znate da ste prekoračili dozvoljenu brzinu?
Gospođa koja ima 85 godina, mirno odgovara:
– Znam sine, ... ali ja moram da stignem na odredište prije nego što zaboravim gdje sam krenula ...

Razgovaraju dvije gluve babe:
- Je li, a koji je danas dan, je l‘ četvrtak?
- Ma jok, bre, danas je četvrtak.
- A što sam ja sve mislila da je danas četvrtak?

Razgovor babe i unuka:
- Još samo da završiš fakultet, pa mogu da umrem.
- Baba, završio sam faks! -Još samo da se oženiš, pa mogu da umrem ...
- Čekaj baba, nismo se tako dogovorili!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura - datum: 2018-01-25 GOST TRIBINE „BIOS TEORETIKOS” MATICE SRPSKE FIZIČAR IVAN ŠUPIĆ
Slučajnost (ni)je slučajna
Publika u knjižari MS Slučajnost (ni)je slučajna
Interdisciplinarna tribina Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, koju uređuju Radomir Radević i Milorad Durutović, ugostila je preksinoć u knjižari MS perspektivnog fizičara Ivana Šupića, momka rođenog u Plužinama koji je trenutno doktorand na Institutu fotoničkih nauka u Barseloni u grupi za Kvantnu teoriju informacija. Šupić je izlagao na temu „Slučajnost u savremenoj fizici”, a brojnost publike koja se odazvala dokaz je da urednici u pravilno usmjeravaju tribinu popularišući mlade naučnike iz svih oblasti prirodnih i društvenih nauka.
Uvod u Šupićevo predavanje dao je Radević, navodeći da je tema izlaganja pitanje-status slučajnosti u savremenoj fizici i tehnologiji, a na osnovu postojanja autentične slučajnosti nasuprot predodređenosti. To je i daleki odjek antičke antiteze, dodaje Radević, odnosa između tihe – slučaja, inicidenta, usuda, s jedne strane i tehne - ljudske vještine, nauke, s druge strane.
- Ujedno, to je i odjek priče o ljudskom progresu, napretku i emancipaciji u odnosu na slučajnost kroz prihvatanje ili otkrivanje tehnai – umijeća, vještina, nauka. Ovo starogrčko tihi ne podrazumijeva samo slučajnost ili odsustvo uzročnih veza, njegovo osnovno značenje je ono što se upravo dogodilo, onaj element ljudske egzistencije koji ljudska bića ne mogu da kontrolišu. S druge strane, ljudska želja za progresom, uživanjem, udobnošću života, podrazumijevala je potrebu da se ova nekontrolisanost svede na najmanju moguću mjeru, da se preko tehnai, preko nauke, slučajnost ukine. Na taj način možemo se usuditi tvrditi da je cjelokupan razvoj nauke, pa i civilizacijski progres uopšte, samo jedna jedina priča – priča o postepenom povećavanju kontrole nad slučajnošću, tehne nad tihi – rekao je Radević.
I Šupić na početku predavanja navodi da je pitanje slučajnosti zanimljivo ne samo fizičarima (naročito onima koji se bave kvantnom i statističkom fizikom), već i matematičarima, biolozima, filozofima, ekonomistima, političarima, teolozima... i da, iako se često tretira kao apstraktna tema, nerijetko ima svoje konkretne pojave pa čak i primjenu. Odnosno, slučajnosti se dešavaju u prirodi, a fizika se bavi zakonima prirode, pojašnjava Šupić, koji je i bazirao predavanje na tome da li priroda dozvoljava ili ne dozvoljava slučajnost. Teza od koje Šupić polazi jeste da mi pod slučajnošću podrazumijevamo nepostojanje pravila po kojem se određeni događaji odvijaju, i ako ne možemo da nađemo zakon ili pravilo po kojem se neki događaj dešava mi ćemo reći da je on slučajan. U životu, naročito na teorijskom nivou (filozofskom i teološkom), slučajnost je najčešće suprotstavljena predodređenosti i uvijek se postavlja pitanje, dodaje fizičar, da ako slučajnost postoji što nam to govori o prirodi i svijetu. Šupić napominje i da se mnogi, za razliku od onih koji se bave kvantnom fizikom, radije pridržavaju determinističkog modela, po kome je sve predodređeno i ne postoji nikakva slučajnost. Tome se teško suprotstaviti, jer predvidivost slučajnosti nije moguća, nije sasvim dokaziva, iako u posljednje vrijeme postoje različiti fizički eskperimenti koji upravo to pokušavaju, navodi Šupić.
- „Dobra“ slučajnost je ona koju ne može da predvidi nijedan posmatrač u univerzumu koji se pokorava prirodnim zakonima. Bilo kakvo umno biće koje zadovljava zakone fizike ne može da predividi neki naredni događaj, jedino to predstavlja „dobru“ slučajnost, a sve ostalo je nedostatak validnih informacija – pojašnjava Šupić. Zato „dobra“ slučajnost mora zadovoljavati kriterijume uniformne vjerovatnoće i nekorelisanosti, odnosno mogućnost da je nešto korelisano, ali da nije u komunikaciji. I upravo to, odnosno teorija korelisanih informacija osnova je kvantne fizike, a time i pitanja slučajnosti. No, tu je i problem, jer, rezultati mjerenja se ne mogu sa sigurnošću predvidjeti, a da su pritom stvari, procesi, pojave prirodni, autentični. Zato se, na kraju, postavlja pitanje da li ontička slučajnost postoji ili ne postoji. Šupić je, skloniji tome da ontički, slučajnost, i to početna, ipak postoji, jer je to ujedno i fundament na kome se zasniva teorija kvantne fizike, a što po njemu, uprošćeno, potkrepljuju i prošlogodišnji eksperimenti fizičara.
- Bliže sam poimanju, stanovištu da istinska, ontička slučajnost postoji u kvantnoj teoriji, no i dalje možemo razmišljati da li je to zaista zadnja riječ – kaže Šupić, naglašavajući da se ovdje isključivo priča o prirodi, a nikako ne o Bogu, jer je to biće koje sigurno ne potpada pod zakone prirode-fizike.
Nakon predavanja publika je dobila priliku da kroz razgovor potraži pojašnjenja od mladog naučnika, a na koja je on strpljivo odgovarao kolegama iz struke i laicima po pitanju fizike.
Ž.J.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"