Mnogi od nas su kao djeca izmišljali i stvarali svoja kraljevstva. To je uradio i dr Vojislav Klačar, a za razliku od drugih, on je svoje kraljevstvo i oživio kroz višegodišnji konceptualni umjetnički projekat „Kraljevina Koreta”. A, kako to izgleda, i o čemu se radi u njegovoj „Kraljevini Koreti”, mogu pogledati i informisati se oni koji do 31. maja posjete Perjanički dom Centra savremene umjetnosti Crne Gore. Tamo se trenutno nalazi dio multimedijalne postavke Vojislava Klačara „5 KUĆA: 1 PUTA 1 PUTA 3”. Klačarovu postavku u Perjaničkom domu čine fotografije, video radovi i makete.
Ukratko, ova Klačarova multimedijalna izložba predstavlja rezultat višegodišnjih promišljanja o ključnim aspektima stvarnosti. „Kraljevina Koreta” je imaginarna država, koja se obnavlja i traje kroz uobičajene političke procese neke države – parlamentarne izbore, kongrese partija, formiranje vlada itd... Materijal ove izložbe - „5 KUĆA: 1 PUTA 1 PUTA 3” dio je priprema za održavanje novih parlamentarnih izbora u Koreti... Izložba u Podgorici uslijedila je nakon predstavljanja u Tivtu, ali i Beogradu, Lajpcigu, Berlinu, Helsinkiju, objašnjava Klačar, dodajući da našoj publici predstavlja dva glavna lika Korete – dr Mariju Polek i dr Svetolika Plesnika, igraju ih glumci Tamara Krcunović i Nikola Vujović. Dr Marija je opozicija, a dr Plesnik predsjednik vlade.
– Oni govore pet nivoa teksta. Jedan nivo su pjesme o meni gdje ja govorim kako sam od djetinjstva pravio lutke, i pravio mapu te države, a drugi je njihov razgovor, treći je dio u kojem govore sami o sebi, a nivo podrazumijeva političke parole, govore. Sve sam to smjestio na teren, jednu njivu koju sam kupio kraj Beograda, i tu sam počeo da postavljam objekte – teritorije politčkih partija Korete. Ovdje vidite kako glumci, oni koji igraju najznačajnije likove Korete, pokreću te svoje kuće, koje se otvaraju ili zatvaraju onoliko koliko se i te partije otvaraju ili zatvaraju po pitanju demokratičnosti, prohodnosti, ulaska u sistem, promjenljivosti, odnosno zatvaraju – kaže Klačar. Dodaje da nije uspio da ovdje donese te velike kuće, ali su zato u Perjaničkom njihove umanjene replike, makete. Kako dodaje, od teksta koji izgovaraju ovi glumci za RTS, Radio Beograd snimljena je i radio-drama s ovim istim glumica, s istim ovim tekstom. Inače, crnogorska publika, najprije u Tivtu, a sada u Podgorici, prva je vidjela i novi dio rada, gdje je radio sa glumicom Vladicom Milosavljević i njenim kolegom Đorđem Živadinovićem Grgurom. Oni su dobili uloge ne tako visoko pozicioniranih političara u Koreti, nižih činovnika partija koje imaju mali uticaj i koje nisu na vlasti.
– Doktorirao sam višemedijsku umjetnost, pa ne čudi polje mojih interesovanja, a to je spajanje različitih medija, i mislim da sam u videu pronašao taj prostor, a volim da radim sa živim ljudima, i jako mi je važan kontakt i važno mi je da zajedno stvaramo. U ovom radu sam potencirao proces ulaska u lik, a sam ulazak u lik se desi u pet posto video rada, dok je sve ostalo priprema... Stvarni život i momenat kad se prelazi u imaginarni život, taj proces od – do, jeste polje u kome ja djelujem – objašnjava Klačar.
Ž.J.


Iskustvo imaginarne zemlje

Izložbu je u Perjaničkom domu otvorio Vlatko Ilić, teoretičar medija i umjetnosti, koji već deset godina sarađuje sa Klačarem na projektu Koreta. Prisjećajući se predstavljanja u Lajpcigu s ovim projektom, i negodovanja publike zbog činjenice da su na kraju, uprkos njihovom trudu i učešću u raspravljanju o temama Korete, odluke donijete pukom srećom – otvaranjem karata, Ilić dodaje da bi savremena umjetnost tako i trebala da izgleda, da izazove reakciju i da kreira iskustva, a ne više predmete kao u 20. vijeku.
– Nezavisno od toga kako mi reagujemo na te različite materijale i u kojoj mjeri nam se oni sviđaju, prijaju i čine da se osjećamo lijepo ili neprijatno, zapravo je ključno imati na umu da je to rad koji stvara situacije koje odlikuje ta vrsta neizvjesnosti, one neizvjesnosti koje remete naše iskustvo svakodnevice obećavajući drugo iskustvo. U ovom slučaju iskustvo imaginarne Korete – zaključio je Ilić.