Predstavom „Kralj Lir” Narodnog pozorišta Sarajevo na Velikoj sceni CNP– a počeo je prvi festival „Maštanija”. Šekspirovom bezvremenom dramom u režiji Diega De Brea počeo je tako revijalni festival koji će narednih dana u CNP– u okupiti neke nacionalne pozorišne kuće iz regiona. Prije dizanja zavjese publici se obratila direktorka CNP– a Zorana Kralj koja je poželjela dobrodošlicu publici i pozorišnim poslenicima iz cijelog našeg regiona.
Efektan je sarajevski „Kralj Lir”. De Brea, čiji rediteljski rukopis poznajemo i kao kreatora nekoliko predstava u našim pozorištima, otklonio je dvije trećine teksta i fokusirao se, kako je objasnio za „Dan”, na one momente u ovom Šekspirovom rukopisu koji prikazuju dramu jednog čovjeka, bivšeg vladara, koji je ostao bez moći.
– Polazna tačka ovog komada je „sumrak bogova”, odnosno kako jedan čovjek, koji je izgubio moć od koje su ljudi ovisni, prolazi kad svojoj okolini, pa i najbližima nije više potreban. Kakva mu je sudbina, kad lišen oportunizma, postane samo čovjek, kad ima potrebu da se smiri i ostane sam sa sobom. Kralj Lir, kada se razvlasti i nije više nikom potreban, pokazuje svu krizu etike – objasnio je De Brea.
On objašnjava da njegova drama počinje u onom momentu kad Kralj Lir lišen vlasti postaje čovjek koji nailazi na njemu nepoznate prepreke sa kojima mora da se suoči. Taj momenat je aktuelan u ovom Šeksirovom komadu i danas kao i kad je napisan, jer sličnu situaciju svako od nas doživi u nekom periodu svog života.
– Tražio sam ovog čovjeka, Kralja Lira, čovjeka koji se bliži kraju i koji želi pred smrt da riješi, da posloži sve ono što je otvoreno u njegovom životu. Ispostavlja se da je on čovjek kao i svi ostali, a lišen vlasti, sve pukne i postaje ogoljeno. Takođe, tražio sam da momenat kod onih ljudi iz njegove okoline čije su želje i namjere bile ugušene njegovom moći. Sve ono što se guši u sebi odjednom ispliva, i pokazuje se da ni jedna porodica nije idealna i da sve one što se čini idealnim zapravo nije tako – kazao je reditelj koji napominje da „Kralj Lir” postavlja mnoga pitanja, a prije svega pokazuje sukobe koje čovjek ima sam sa sobom.
Njegovu zamisao je „pročitao” jedan izuzetan glumac, prvak sarajevskog Narodnog pozorišta Izudin Bajrović. Njegova interpretacija Kralja Lira, tiha i mirna, djelovala je zaista efektno i dojmljivo. Nije čudo da su se aplauzi na njegov račun najjače i najduže čuli.
Kaže poznati sarajevski pozorišni glumac da je lik Kralja Lira uloga koja se sanja cio život. Takođe, to je i ogroman izazov.
–Šekspirova drama se zapravo bavi ljudskom prirodom, onim iskonskim. Čovjek mora da kopa po sebi i otklanjajući slojeve civilizacije, jedan po jedan, ostaje vam gola priroda. A doći do toga je izuzetno teško i naporno. Ali, nema veće poslastice za glumca nego suočiti se sa jednim takvim likom – kazao je on.
Izuzetno mu je drago što je CNP organizovao festival narodnih teatara, i da je u vrijeme kada se na kulturu troši malo para, neko usudio da napravi, kako je kazao jedan zahtjevan i ekspkluzivni potez.
Šekspir je pisac za sva vremena i zato je dobro što ova predstava ne insistira na političkim konotacijama sa današnjicom. Ovaj komad ima poruku koja se nije promijenila od doba kad je napisana.
– Ljudska priroda se ne mijenja. Ono iskonsko u nam ostaje. Besmisleno je povlačiti paralele sa današnjim vremenom. Šekspir je pisao o onome što je od čovjeka isto, prirodi, od koje ne možemo da pobjegnemo, koliko god nabacivali kulturne, religijske i ostale slojeve. Mislim da i nema potrebe pokušavati izvlačiti neke „pouke”. Ovo je komad kojim Šekspir govori koliko poznaje ljudskosti, što podrazumijeva i neljudskosti – objasnio je Izudin Bajrović.
Ansambl koji nam se predstavio činili su još Sanela Pepeljak (Regan), Mediha Musliović (Goneril), Slaven Vidak (Cornvol/Kralj Francuske/Kent), Vedran Đekić (Albani/Vojvoda od Burgundije) i Elma Juković (Kordelija). Pozorišni sladokusci večeras imaju priliku da vide predstavu „Kockar“ Narodnog teatra Botola, koju je po motivima romana Dostojevskog režirao Dejan Projkovski.S.Ć.