Regionalna radionica o Procjeni uticaja na baštinu (HIA), okupila je od 3. do 6. decembra u Kotoru stručnjake iz oblasti zaštite kulturne baštine i prostornog planiranja iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Centra za konzervaciju i arheologiju, Ministarstva kulture, Ministarstva održuvog razvoja i turizma, Opštine Kotor, kao i predstavnike civilnog društva (NVO Društvo prijatelja bokeljske baštine i NVO EXPEDITIO). Radionicu je organizovala Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO, u saradnji sa ICCROM-om (International Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property) i uz podršku Centra za svjetsku baštinu UNESCO, i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, dok su posredstvom Regionalnog UNESCO biroa za nauku i kulturu iz Venecije obezbijeđena dodatna sredstva za dolazak kolega. Tako su u radionici učestvovali 30 stručnjaka iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Srbije, sa kojima su crnogorski poslenici razmijenili iskustva i znanja, Radionicu su vodili iskusni eksperti ICCROM -a.
-Radionica je bila jako kvalitetna, imali smo praktični dio u kome su rađene mini studije procjene uticaja na baštinu za određene lokalitete, imali smo četriri grupe i na kraju smo održali prezentaciju tih radova. Zadovoljna sam kako je to teklo, kako su se učesnici snašli i usvojili nova znanja. U perspektivi,oni će raditi te studije, koije su sada zakonomn propisane, moraće da ih primjenjuju u svakodnevnom radu i da budu na raspolaganju ostalim unstitucijama, da bi to mogli da realizuju, objasnila je Milica Nikolić, iz Komisije za UNESKO pri Ministarstvu kulture Crne Gore, koja je koordinirala program. Istakla je da je Procjena uticaja na baštinu ključna tema kojom se kulturni poslenici bave posljednjih dvije godine, od kad je tema Kotora postala aktuelna sa Akcionim planom i svim ostalim aktivnostima koje se sprovode.
–Prethodnim odlukama Komiteta prepoznati su najugroženiji lokaliteti na području Kotora, vezani za sporne projekte – Most na Verigama, Kostanjica, Morinj i Glavati. To su osjetljiva područja za koja je potrebno raditi Procjenu uticaja na baštinu, a koja su prepoznata i Akcionim planom za postizanje odluka Komiteta iz Istambula 2016, koji je Vlada usvojila prošle godine, koji je dijelom već realizovan, kazala je Nikolić za Dan i dodala da HIA treba da uputi na smjernice kako da se neke stvari prevaziđu, kako da se ublaže problemi koji su nastali u prostoru zbog nepoštovanja UNESKO standarda i kako da zajednički dođemo do nekih daljih rješenja kad je u pitanju planiranje prostora.
-Procijenili smo da nam je potrebna dodatna obuka kadrova, koji se bave zaštitom kulturne baštine i prostornim planiranjem, nakon što je izmjenama i dopunama zakona HIA uvedena u zakonsku regulativu od ove godine. Procjena uticaja na baštinu je izuzetno značajan dokument za zaštitu i očuvanje „izuzetnih, univerzalnih vrijednosti“ Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Odluke Komiteta za svjetsku baštinu više puta su prepoznale potrebu izrade procjena uticaja na baštinu, a kroz Izmjene i dopune Zakona o zaštiti Prirodnog i kulturnog-istorijskog područja Kotora, usvojene ove godine, izrada procjene uticaja na baštinu uvedena je u zakonsku proceduru. Iz tog razloga, omogućena je podrška Centra za svjetsku baštinu za ovu aktivnost, kako bi stručnjaci iz Crne Gore unaprijedili znanje i bili spremni da na adekvatan način odgovore novim zakonskim procedurama.
-UNESCO nam je kroz nekoliko odluka Komiteta tražio procjenu uticaja na baštinu, glavna je HIA, koja se odnosi na plansku dokumantaciju za cijelo područje i na sve što se desilo u prethodnom periodu u zaštićenom području Boke kotorske, dok se ostale odnose na pojedinačne lokalitete, mjesta i projekte. Sad je fokus na Upravi za zaštitu kulturnih dobara i drugih tijela koja se bave nasljeđem i prostornim planiranjem, jer je to jako važno. Jako smo bili obazrivi prilikom izrade programa radionice i pravljenja liste učesnika da pitanje HIA-e – procjene uticaja na baštinu kao i prostorno planiranje ne počivaju samo na institucijama kulture, već se to tiče svih aktera i svih donosioca odluka, svi su oni važni za pravilan pristup toj temi, a na kraju i za kvalitetnu procjenu uticaja na baštinu, koju UNESKO mora da odobri.
M.D.Popović