Prof. dr Milo Lompar, održao je predavanje na temu „Srpski kulturni obrazac”, pred brojnom publikom u prepunoj Plavoj sali Srpske kuće, u Podgorici. Organizator predavanja je Srpski nacionalni savjet Crne Gore, a tribinu je vodio književnik Budimir Dubak, koji je istakao da je profesor Lompar jedan od najznačajnijih srpskih mislilaca u našem dobu.
Profesor Lompar je na početku predavanja istakao da je Slobodan Jovanović naznačio neke bitne tačke u mogućem zasnivanju srpskog kulturnog obrazca, te da se pitanje srpskog nacionalnog identiteta ponovo javilo u toku raspada Jugoslavije.
-Postavlja se pitanje postoji li srpski kulturni obrazac i ako postoji kakav je on, kako je on konceptualizovan i kakvu nam svijest o njemu daje vrijeme koje nam slijedi? Kulturni obrazac je pojava koja seže duboko u prošlost i koja je jedna vrsta kristalizovanja kulturnog i istorijskog sadržaja. U životu svakog naroda i čovjeka postoje određene čvorne tačke koje obilježavaju njihovo trajanje. Granični narodi su oni narodi koji žive u kontaktu sa različitim civilizacijskim sadržajima - kazao je, između ostalog, prof. dr Milo Lompar. On je istakao da je srpska kultura je kontaktna u samom osnivanju.
-Dominantna tradicija Nemanjićke države je pravoslavna tradicijam, ali na samom početku vidni su i uticaji latiniteta. Freska je uvijek bila vezana za vizantijsku tradiciju. U vizantijskom doživljaju slika posmatra nas – kazao je Lompar ističući da je utemeljujući znak srpske istorije bio Sveti Sava, a svetosavlje je prvi čvor srpskog kulturnog obrasca.
-Sam Sveti Sava je odslikavao dubinu duhovnog iskustva. On nije samo ustanovio srednjovjekovnu srpsku državu, već je uredio i strukturu srpskog monaškog života. On je oblikovao cjelokupno duhovno iskustvo našeg naroda. Svetosavska tradicija je konstanta srpske kulture. Predanja o Svetom Savi nastala su još za njegovog života. Narodna tradicija nikada nije individualni izbor. Naše narodne pjesme pjevaju o onom što je uspjelo da opstane u opštoj svijesti. Kultura ne bilježi samo ishode, već ono što je simbolički smisao istorijskih ishoda. Mit nijesu puke činjenice, on je smisao tih činjenica. Kosovska tradicija obilježava kulturno pamćenje smisla. Simbol Lazareve borbe je Obilić. On je ostvarenje Lazarevog opredjeljenja, kosovskog opredjeljenja – kazao je Lompar dodajući da je to podvig koji obilježava sam Obilić. Dodaje da izdaja i podvig imaju veze sa opredjeljenjem, a te činjenice odlikuju kosovsku tradiciju kao konstantu srpske kulture.
-Srbi su u uzmicanju pred osmanlijskim napredovanjem nosili oba ova elementa svoga samorazumijevanja. Bitna komponenta srpske kulturne tradicije jesu seobe. Svetosavska i kosovska tradicija ni u jednom trenutku nijesu bile dovedene u pitanje. Kulturni obrazac preživljava oblike ropstva, okupacije...Uvijek se pritisak u kulturnom i simboličkom smislu može pretvoriti u tačku oslonca – kazao je Lompar ističući da Njegoš dinamizuje kosovsku tradiciju. On se osvrnuo i na stanje u Crnoj Gori do rušenja i nakon rušenja kapele na Lovćenu ističući da je od trenutka rušenja svijest u Crnoj Gori antisrpska.
-Kod Njegoša postoji jasna veza između Obilića i Lazara. Iskustvo jugoslovenstva značilo je pritisak za srpski kulturni obrazac, dok je iskustvo komunizma značilo negiranje tog kulturnog obrasca – kazao je Lompar između ostalog.
Književnik Budimir Dubak postavljao je pitanja profesoru Lomparu nakon predavnja.A.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
