Izvještaj o stanju životne sredine Podgorice u minule četiri godine na više od 70 strana tretira vodu, vazduh, zemljište, biodiverzitet, buku. U izvještaju Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora istaknuti su različiti podaci kvaliteta životne sredine, a dokument je na javnoj raspravi do 12. novembra. Podaci i analize koje su rađene odnosile su se na period od 2011. do 2014. godine.
Vazduh je kontrolisan u centru gradskih opština Tuzi i Golubovci, na raskrsnici ulica kralja Nikole i Crnogorskih serdara, raskrsnici Bulevara Ivana Crnojevića i Ulice 19. decembra, raskrsnica ulica Vaka Đurovića i Piperske, kao i kod Delte.
-Rezultati monitoringa kvaliteta vazduha govore da su koncentracije praćenih polutanata bile ispod graničnih vrijednosti na svim mjernim mjestima što navodi na zaključak da je vazduh u Glavnom gradu dobrog kvaliteta. Prema pojedinim analizama rezultata u ovom četvorogodišnjem periodu, ovaj segment životne sredine bio je u najvećoj mjeri opterećen prisustvom lebdećih čestica (PM10), posebno u zimskim mjesecima– stoji u izvještaju.
Rezultati monitoringa kvaliteta površinskih voda na području Podgorice ukazali su da je najvećim pritiscima izložen dio vodotoka Morače ispod kolektora. Ova pojava manifestovala se prvenstveno povećanim koncentracijama fosfata i nitrita. Do povećanog sadržaja jedinjenja fosfata, koja nastaju usled raspadanja složenih organskih jedinjenja, dolazi najčešće usled primjene vještačkih đubriva i ispuštanja otpadnih voda iz naselja. Kada su u pitanju jedinjenja azota, glavni izvori su komunalne otpadne vode, septičke jame, upotreba azotnih vještačkih đubriva u poljoprivredi i životinjski otpad.
-Voda Skadarskog jezera, prema rezultatima ispitivanja kvaliteta bila je ispravna za kupanje tokom sve četiri godine. Kada je u pitanju voda za piće, može se konstatovati da je ona koja se isporučuje potrošačima mikrobiološki i fizičko-hemijski ispravna. Kao nedostaci u postojećem sistemu vodosnabdijevanja prepoznata je zastarjelost i neadekvatnost pojedinih segmenata, koji dovode do gubitaka vode tokom distribucije. Iz tih razloga, preduzimaju se aktivnosti na zamjeni dotrajalih azbestno-cementnih i pocinčanih cijevi – piše u dokumentu.
Zemljište su ispitivali u Donjoj Gorici, Srpskoj, Ćemovskom polju, Tološima i Zagoriču, na dječjem igralištu u Njegoševom parku, Rogamima, u podnožju i vrhu Gorice, kao i u Njegoševom i parku Ivana Milutinovića, kao i oko Ruskog mosta, te okolini Bukumirskog jezera i Cijevne.
-Evidentirana prekoračenja koncentracije poliaromatičnih ugljovodonika na lokaciji Srpska posledica su industrijskih aktivnosti. Na lokacijama u blizini dječjeg igrališta, zabilježene su povećane koncentracije policikličnih aromatičnih ugljovodonika što se tumači kao uticaj obližnje prometne saobraćajnice. Odstupanje od propisanih vrijednosti evidentirano je za hrom i nikal, što se pripisuje geohemijskom sastavu zemljišta. Rezultati analiza kvaliteta zemljišta koje su realizovane u okviru programa monitoringa Glavnog grada, ukazali su da nije došlo do značajnog odstupanja u sadržaju zagađujućih materija tokom ljetnjeg i zimskog perioda. Koncentracije hroma (izuzev u okolini Bukumirskog jezera i rijeke Cijevne), nikla (osim u okolini Bukumirskog jezera) i fluora (osim u parku Ivana Milutinovića) prevazilazile su MDK koji je normiran pravilnikom. Povećan sadržaj policikličnih aromatičnih ugljovodonika na Gorici uzrokovan je u najvećoj mjeri pojavom požara, dok je ova pojava u zemljištu Njegoševog parka i oko Ruskog mosta rezultat emisija od motornih vozila – stoji u izvještaju.
Obzirom da do sada nijesu realizovana sveobuhvatna, kontinuirana istraživanja biodiverziteta na teritoriji Glavnog grada, ne postoje precizni podaci o zastupljenosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, stoji u dokumentu.
-Na nacionalnom nivou nijesu još izrađene Crvene liste i knjige flore i faune, koje predstavljaju jedan od osnovnih međunarodnih instrumenata, kojim se vrši ocjena stanja i statusa vrsta, i planiraju adekvatne mjere zaštite i očuvanja – piše u dokumentu.
Kako stoji u dokumentu iskustva nadležnih službi na terenu, ukazuju da su i dalje prisutne određene negativne pojave poput rasipanja otpada pored namjenski postavljenih posuda, dislociranja kontejnera sa utvrđenih lokacija, paljenja otpada u kontejnerima,...
A.D.
Centralna javna rasprava 10. novembra
Centralna javna rasprava zakazana je za 10. novembar u KIC-u „Budo Tomović” u deset časova. Zainteresovani mogu sugestije i primjedbe predati na adresu Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine u Ulici Vuka Karadžića 41, do 12. novembra.