Prodavci na Kamionskoj pijaci se žele na teške i loše uslove za rad što navode kao glavni uzrok za sve slabiji promet. Za takvo stanje, tvrde prodavci, uticalo je više faktora, loši higijenski uslovi na pijaci, nelojalna konkurencija u većim trgovačkim lancima, pa i sve slabija platežna moć građana. Kako ističu, uprkos lošim uslovima za rad ostaju uporni u namjeri da svojim porodicama obezbijede egzistenciju.
Poljoprivrednik iz Golubovaca Milan Kaluđerović već 20 godina na kamionskoj pijaci prodaje svoje proizvode i kaže da nikada lošije higijenske uslove za prodaju robe nije imao kao sada unutar Distributivnog centra. On je uvjeren da higijena utiče na kvalitet robe i na slabiji promet.
- Uslovi za prodaju su nikakvi, prije svega zbog nehigijene. Prodajni prostor unutra bi trebalo da se dovede u red, da se privede trenutnoj namjeni, ipak se ovdje prodaje voće i povrće za ljudsku ishranu. Ljudi bacaju otpatke svuda, jer nema kanti za otpatke, a auta po cijeli dan ulaze i izlaze, tako da možete misliti kolika prašina pada na voće i povrće, to je zaraza za ljude. Najgore je što nemamo bez jednu česmu, a potrebne su nam prskalice da malo osvježimo i očistimo proizvode. Prodavci bukvalno na zemlji i paletama prodaju proizvode i očekuju da će neko da ih kupi. Loši higijenski uslovi utiču na kvalitet robe i rijetko koji kupac će poželjeti da uzme proizvod koji nije adekvatno zaštićen od spoljnih faktora- kazao je Kaluđerović.
Iako na Kamionskoj pijaci svakodnevno radi od osam do deset sati, zarada je dosta slaba.
- Nema toga ko može biti zadovoljan sa prometom ovdje i ko može neku veliku količinu robe prodati. Bez obzira što su cijene mnogo povoljnije nego na ostalim zelenim pijacama, potražnja je manja. Iako je zakup prodajnog mjesta priličnio jeftin, nije lako ni to obezbijediti kada posao ide loše, da ne spominjemo trud koji se ulaže kako bismo dobili finalni proizvod. Dosta mladih i nezaposlenih ljudi ovdje zakupi mjesto i preprodaje robu, misleći da će tako obezbijediti egzistenciju, što je vrlo teško- ističe Kaluđerović.
Tokom ljetnjih mjeseci ipak je najteže prodavcima koji robu prodaju izvan Distributivnog centra. Dragica Veljković tvrdi da su uslovi za prodaju teški, ali da ih prodavci ne mogu poboljšati, jer se radi o privremenoj lokaciji.
- Uslovi nisu nimalo jednostavni, a pogotovo je teško ljeti prodavati robu na 40 stepeni, ali mi smo navikli na to, ipak je ovo kvantaška pijaca. Ne možemo tražiti nešto bolje uslove, jer je ovo samo privremeno mjesto za kamionsku pijacu i pitanje je dana kada će nas opet maći odavde, kao što su uradili sa nekadašnje gdje je sada Gintaš. Da bi zaštitili proizvode od sunca i vrućina, moramo da improvizujemo- da pravimo hladovinu od vreća i suncobrana. Za postavljanje adekvatne podloge iznad tezge trebalo bi mi 300 eura, a zašto bih ulagala toliki novac kada ne znam ni koliko ću još raditi ovdje. Mi nemamo nikave garancije, jer svaka tri mjeseca produžavamo ugovore o zakupu. Da mi imamo ugovore na duže vrijeme znali bi šta da radimo i zahtijevali bi sve što nam je potrebno- rekla je Veljković.
Da je interesovanje kupaca trenutno slabije tvrdi i Ismet Heldić proizvođač i prodavac lubenica iz Sukuruća.
- Narod manje kupuje, iako se radi o glavnoj pijaci sa dosta pristupačnijim cijenama. Na trenutno slabiju potražnju takođe utiču i cijene u većim trgovačkim radnjama. Problem mi predstavlja i veći rod lubenice, jer mi se dešavalo da, zbog slabe tražnje, štetujem određene količine. Pored svega toga, poljoprivrednici mogu nešto novca izvući, ukoliko količinski sade manje i raznovrsnije sorte. Isplativije je proizvesti 30.000 umjesto 100.000 kilograma nekog proizvoda, jer danas vam niko ne može garantovati tržište- naveo je Heldić.
On je zadovoljan uslovima u kojima prodaje lubenice i koji nisu isti za sve prodavce.
- Ja sam ovdje od prvog dana i ne znam gdje bismo prodavali proizvode na veliko da nema ovog prostora, to bi bila bruka. Unutar Distributivnog centra je dobro, ali je zato napolju ljeti neizdrživo - kazao je Heldić.B.K.
Cijene diktiraju veliki trgovački lanci
Dok Dragici Veljković ljeti posao otežavaju vrućine, zimi joj, baš kao i drugim prodavcima, promet značajno otežavaju niske cijene voća i povrća u velikim trgovačkim lancima.
- Tokom zime imamo puno problema sa prodajom robe zbog velikih trgovačkih lanaca koji snižavaju cijene voća i povrća. Zimus nismo nikako radili, jer su pokušali da nas uguše, ali nisu uspjeli u tome. Od novembra pa do marta, dok nismo počeli naše domaće proizvode da prodajemo, uopšte nam nije bilo isplativo raditi, ali smo krpili jedva kraj sa krajem. Tokom ljeta je situacija po tom pitanju ipak nešto povoljnija, ali nije idealna- istakla je Veljković.