Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je juče postupak za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika koja definiše obavezu prikupljanja potpisa podrške izbornim listama pred članovima izbornih komisija. Time je ova norma praktično već proglašena neustavnom, samo se čeka da se procedura njenog stavljanja van pravne snage dovede do kraja kroz usvajanje posebne odluke Ustavnog suda.
Takvu odluku Ustavni sud je donio nakon što su inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 43 stav 6 Zakona o izboru odbornika i poslanika (Službeni list Crne Gore 14/14) predali Rade Bojović, Ilija Vujošević i Branko Lukovac.
Prema saznanjima „Dana“, odluka Ustavnog suda da pokrene postupak u kojem će osporenu normu proglasiti neustavnom donijeta je na osnovu stava sudija da se prikupljanjem potpisa podrške izbornim listama pred članovima opštinskih izbornih komisija povređuje Ustavom propisano načelo tajnosti glasanja. Po ocjeni Ustavnom suda, ovakvim načinom prikupljanja potpisa, a posebno imajući u vidu da opštinske izborne komisije čine predstavnici političkih partija, zadire se i u pravo birača na slobodan izbor.
Praksa Ustavnog suda je da se praktično neustavnom može smatrati norma za koju se pokrene postupak ocjene ustavnosti. Naime, pokretanje postupka samo po sebi već znači da je Ustavni sud procijenio da određena norma nije saglasna sa najvećim pravnim aktom. Dalji postupak, do konačne odluke Ustavnog suda, predstavlja u takvim slučajevima samo formalnost koja treba da rezultira verifikovanjem već zauzetog stava.
Kako nam je neformalno pojašnjeno, ako Ustavni sud prihvatanjem inicijative za pokretanje postupka ocjene ustavnosti procijeni da određena norma ili akt nijesu saglasni sa Ustavom, sasvim je izvjesno da će takva biti i konačna odluka ove sudske instance.
Zakonsko rješenje prema kojem su građani dužni da podršku partijskim listama daju pred članovima opštinskih izbornih komisija više puta su osporavane u javnosti.
Ustavni sud je proglasio neustavnom normu u Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koja predviđa obavezu Ministarstva finansija da preuzme dugove lokalnih samouprava prema partijama.
– Ustavni sud je donio odluku kojom se utvrđuje da oredbe člana 11 stav 8 i 9 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima – saopšteno je nakon jučerašnje sjednice Ustavnog suda.
Odredbe koje je Ustavni sud proglasio neustavnim prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke u Službernom listu Crne Gore.
Izborni zakon na osnovu osporene norme obavezivao je partije ili koalicije da obezbijede potpise najmanje 0,8 odsto birača, što je oko 4.100 građana koji se moraju potpisati pred članovima opštinskih izbornih komisija.
Ranije je Bojović podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti izbornih propisa koji, kako smatra, sadrže neustavne i nedemokratske norme koje derogiraju demokratski karakter države. Spornom normom o potpisima pred komisijama, kako se navodi, poziva se na očiglednu diskriminaciju vanparlamentarnih partija i građanskih grupa tokom procesa registracije političkih kandidata.
Bojović je istakao da ova norma sužava političke slobode i favorizuje partitokratski politički sistem, a odnose se na prikupljanje potpisa pred stranačkim izbornim komisijama. Očekivao je od Ustavnog da stane u odbranu građanske demokratije i spriječi parlamentarne političke stranke da Crnu Goru pretvaraju u svoj interesni posjed.
– Crnogorsko izborno zakonodavstvo, na osnovu koga se vrši izbor predsjednika države, kao i poslanika i odbornika u nacionalni parlament i lokalne skupštine ex lege, sadrži neustavne i nedemokratske norme koje derogiraju demokratski karakter države Crne Gore i deformišu ustavnu ideju konstitucionalne demokratije u Crnoj Gori – navodi se u inicijativi.V.R–M.V.
Za predsjedničke izbore ranije presuđeno
Odlukom Ustavnog suda odbijen je zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe izbornog zakona koja propisuje da se potpisi podrške kandidatima za predsjednika Crne Gore prikupljaju pred članovima Državne izborne komisije. Prema saznanjima „Dana“ zahtjev je odbijen u skladu sa pravnim načelom da se ne može dva puta odlučivati o istoj stvari, imajući u vidu da je Ustavni sud pomenutu normu već ranije proglasio neustavnom.