Ako je veći dio Crne Gore protiv članstva u NATO-u, onda to znači da države Alijanse nijesu dovoljno pojasnile taj proces. Međutim, koliko sam ja mogao da pratim, broj onih koji podržavaju članstvo u NATO-u svakodnevno raste. Podržavati kao i ne podržavati članstvo u NATO-u demokratsko je pravo. O tome da li će Crna Gora kao jedna nezavisna država ući u NATO, svakako će tu odluku donijeti građani Crne Gore i zemlje članice NATO-a, saopštio je u intervjuu za „Dan“ turski ambasador u Crnoj Gori Serhat Galip.
● Većina crnogorskih građana protivi se članstvu Crne Gore u NATO-u. Nakon terorističkih napada u Vašoj zemlji, možete li nam objasniti koliko je sada uopšte utemeljena tvrdnja da NATO osigurava bezbjednost i sigurnost država članica?
– Zbog trenutne nestabilnosti i sukoba koji se vode u našim susjednim zemljama, naša zemlja je u poslednje vrijeme bila meta nekoliko terorističkih napada. Ovakve vrste terorističkih akcija s vremena na vrijeme događaju se i u zemljama koje su članice NATO-a i u zemljama koje nisu. Turska od 1952. godine, kada je postala članica NATO-a, svoju odbrambenu i bezbjednosnu politiku sprovodi u koordinaciji sa Savezom. Mislim da nije ispravno dodavati značenje članstvu u Savez na način da će saveznici biti izuzeti od svih nevolja i problema. NATO je instrument koji omogućava da ljudi žive u jednom slobodnijem, demokratskom i bezbjednijem okruženju.
Koncept kolektivne odbrane NATO-a, zasnovan je na principu da ukoliko je integritet i suvernitet jedne od zemalja članica ugrožen, ili ukoliko je ona napadnuta od strane neke druge zemlje, sve članice zajedno reaguju. S druge strane, NATO je važna platforma kada je u pitanju borba protiv terorizma u svijetu. Aktivnosti Saveza u pravcu borbe protiv terorizma fokusirane su na stavaranju svijesti o prijetnjama, obavljanju potrebnih priprema, davanju odgovarajućeg odgovora i jačanju saradnje sa povezanim zemljama i međunarodnim aktorima. Terorizam ima za cilj da pritisne sve svjetske narode ne praveći razliku u granicama, naciji i vjeri. Dodatno mjerama koje će svaka država preduzeti unutar svojih granica na individulanom nivou, u borbi protiv terorizma potrebna je stabilnost uz jednu efikasnu globalnu saradnju. Tako je NATO, nakon terorističkih napada 11. septembra, ove napade okarakterisao kao napade na druge članice Saveza, i to je bila važna prekretnica u ovoj međunarodnoj saradnji u okviru borbe protiv terorizma.
Mi vjerujemo da je NATO najuspješniji odbrambeni savez u istoriji i da njegov značaj iz dana u dan raste. Zbog problema sa kojima se jedna država ne može sama izboriti, u svijetu u kojem se globalizacija veoma brzo širi i gdje problemi svakodnevno dobijaju novu dimenziju, vjerujem da zemlje koje dijele istu ideologiju moraju zajedno djelovati.
Vjerujemo da postoji mnogo lakša i mnogo realnija metoda da se zajednički prevaziđu problemi sa kojima se susreću naše zemlje usled svakodnevnih novih izazova. Zbog toga podržavamo članstvo Crne Gore u NATO-u. Ali isto tako, potpuno vjerujemo u demokratiju i ljudska prava. Ako je, kao što vi kažete, veći dio Crne Gore protiv članstva u NATO-u, onda to znači da, od strane nas, nije dovoljno pojašnjeno. Međutim, koliko sam ja mogao da pratim, broj onih koji podržavaju članstvo u NATO-u svakodnevno raste. Podržavati kao i ne podržavati članstvo u NATO-u je demokratsko pravo. O tome da li će Crna Gora kao jedna nezavisna država ući u NATO, svakako će tu odluku donijeti građani Crne Gore i zemlje članice NATO-a.
● Vaše viđenje integracionog puta Crne Gore?
– Od svoje nazavisnosti pa do danas Crna Gora je svoj pravac usmjerila ka Zapadu i u tom kontekstu je sprovodila svoje reforme. Vjerujem da Crna Gora na jedan veoma brz i uspješan način sprovodi integracije sa evropskim i evro-atlantskim institucijama. Na putu integracija, kao jedna mala i mlada država, nailazila je i na prednosti i na mane. Čini me srećnim to što je sprovela generalno važne reforme i što je na tom putu odlučna. Naša zemlja je uvijek spremna da Crnoj Gori pruži pomoć kako bi ona nastavila proces reformi i njihove primjene.
● Kako komentarišete informacije da u Crnoj Gori postoje regrutni centri za borce tzv. Islamske države?
– DAEŠ predstavlja zajedničku prijetnju za mir i bezbjednost u svijetu i da bi se savladao mora se zajednički reagovati. Nažalost, kao i iz mnogih zemalja, tako i iz Crne Gore, ljudi su išli da ratuju u redovima DAEŠ-a u djelovima zahvaćenim sukobima. Znamo da su se neki od njih vratili, da su neki izgubili svoje živote u Siriji, a da neki još uvijek ratuju na tom području.
Međutim, ja nemam informaciju da u Crnoj Gori postoje kampovi DAEŠ-a. Ako postoji tako nešto, ne sumnjam da će crnogorske bezbjednosne jedinice to istražiti i da će protiv takvih vrsta struktura efikasno intervenisati. Smatram da je po tom pitanju vrlo važna višestrana lokalna i međunarodna saradnja, razmjena obavještajnih informacija i koordinacija.
● Smatrate li da Crna Gora može da se pobrine o više hiljada, uglavnom sirijskih, izbjeglica koje preko Turske pokušavaju da dođu do zapadne Evrope?
– Na osnovu Sporazuma koji je uslijedio nakon III samita Turske i EU održanog u Briselu 18. marta, mnoge zemlje uključujući i Crnu Goru, neće biti dio tranzita u ilegalnim prelascima ka EU. Ovim sporazumom će se spriječiti ilegalni prelasci i lanac trgovine ljudima će biti razbijen.
Zbog toga, mislim da sirijske izbjeglice u narednom periodu neće koristiti Crnu Goru kao svoju rutu. Međutim, želim da istaknem sledeće, da politika otvorenih vrata koju je Crna Gora vodila u vrijeme ratova 90-ih godina za hiljade izbjeglica koje su dolazile iz susjednih zemalja i njen dostojanstven civilizacioni pristup još uvijek su svježi u sjećanjima kod mnogih ljudi. Rajka RAIČEVIĆ
Preduzeli smo mjere i Turska je bezbjedna za turiste
● Očekujete li da će se smanjiti intersovanje turista iz Crne Gore za Tursku nakon terorističkih napada i da li je između ministarstava dviju država, s obzirom na to da je na pragu ljetnja turistička sezona, uspostavljena neka konkretna saradnja na tom polju?
– Činjenica je da dešavanja koja su se zbila u našoj zemlji u poslednje vrijeme imaju potencijala da utiču jednim djelom i na naš turizam. Osnovni uzrok terorističkih akcija je da se na taj način stvori slika nestabilnosti i pomiješanosti u jednoj zemlji i demotivacija.
Želim da istaknem da je naša zemlja, preduzetim mjerama nakon ovih napada, bezbjednija i da se u tom smjeru vrše sve potrebne radnje.
Što se tiče očekivanja oko smanjena broja turista, radimo na tome da se broj poveća. U tom kontekstu, naša država će u Antaliji biti domaćin jednoj velikoj manifestaciji „2016 WORLD BOTANICAL EXPO”. Manifestacija počinje 23. aprila i trajaće do 30. oktobra. Uključujući Englesku, Holandiju, Kinu, Japan, Indiju, Italiju, ukupno će učestvovati 39 zemalja.
U tom dijelu Botanical EXPO zasađeno je 25 hiljada stabala (120 vrsta), a na ovoj globalnoj manifestaciji razne države će učestvovati sa svojim baštenskim dizajnom. Vjerujem da će ovakve aktivnosti uticati na povećanje broja turista.
Biće još turskih investicija
● Može li Crna Gora očekivati u narednom periodu više turskih investicija i u kojoj konkretno oblasti?
– Mi na svakoj platformi govorimo o potencijalima koje ima Crna Gora i podržavamo turske investitore da ulažu ovdje. Za nastavak daljih investicija iz Turske, svakako veliku ulogu imaju iskustva već prisutnih turskih investitora u Crnoj Gori. Posebno u turizmu postoji veliki potencijal. Svake godine se povećava broj turskih turista koji dolaze da posjete Crnu Goru i vide njene prirodne ljepote. Mislim da je ovo, posebno sa aspekta ulaganja u turizam, jedan važan ohrabrujući elemenat za povećanje turskih investicija.
Postoje turski investitori koji su zainteresovani za ulaganja u raznim oblastima u Crnoj Gori, prije svega na polju turizma, infrastrukture, zdravstva i energetike, koji u ovom kontekstu obavljaju razna istraživanja i procjene. Međutim, kakvi će biti utisci samih investitora i koje će to biti investiticije u narednom periodu pokazaće vrijeme. Vjerujem da će članstvo u NATO-u biti ohrabrujući elemenat za nove investitore.
● Koji su konkretno proizvodi iz Crne Gore najinteresantniji za tursko tržište?
– Organski poljoprivredni proizvodi, meso i mesni proizvodi, drvni proizvodi i sl., koje Crna Gora ima i za koje postoje razvojni potencijali, proizvodi su koji mogu da zainteresuju tržišta mnogih zemalja, pa tako i tursko tržište.
Vjerujem da će kao rezultat efikasnog korišćenja potencijala koje Crna Gora ima na ovom polju, crnogorski proizvodi pronaći mjesto na tržištu mnogih zemalja, ne samo Turske.