Rusko-crnogorski odnosi imaju samo jedan smjer kretanja – gore, jer dolje već skoro nema kud, a tapkanje u mjestu – teško da bi odgovaralo interesima naroda Rusije i Crne Gore, kazao je Vladislav Maslenikov, ambasador Rusije u Crnoj Gori, u intervjuu za „Dan”. Kako je kazao, nova vlada Crne Gore ima namjeru da poboljša odnose sa Rusijom i lično smatra da te odnose treba vratiti na nivo koji odgovara našim istorijskim tradicijama, i koji odgovara interesima naroda dvije zemlje. Komentarišući sankcije koje je bivša crnogorska vlast uvela zvaničnoj Mokvi, kazao je da ih Rusija gotovo nije ni osjetila, ali da Crna Gora jeste.

•Kako gledate na saradnju dvije zemlje u periodu ispred nas, budući da je u našoj zemlji poslije dugo vremena došlo do promjene vlasti?

– Moji kontakti u različitim sferama crnogorskog društva svjedoče o tome da Crnogorci mnogo cijene prijateljstvo sa Rusijom. U odlazećoj godini svijet je obilježio 75. godišnicu pobjede u Drugom svjetskom ratu i na bilateralnom planu to je bila dobra prilika da se sjetimo naše zajedničke herojske prošlosti, u kojoj je jedna od slavnih stranica, naime, zajednička antifašistička borba za vrijeme Drugog svjetskog rata. U 2021. godini navršava se 310 godina od uspostavljanja zvaničnih odnosa između naših zemalja i 15 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Rusije i savremene Crne Gore. Od strane nove vlade Crne Gore već su se čuli predlozi da se porazmisli o mogućim načinima kako bismo mogli da zajednički obilježimo ove komemorativne datume.

Već sam jednom rekao da rusko-crnogorski odnosi imaju samo jedan smjer kretanja – gore, jer dolje već skoro nema kud, dok tapkati u mjestu – teško je da bi to odgovaralo interesima naroda Rusije i Crne Gore. Rukovodstvo nove

vlade Crne Gore najavljuje namjere da se poboljšaju odnosi sa Rusijom. Mislim da je zadatak da ih vratimo na nivo koji odgovara našim istorijskim tradicijama, odgovara interesima naroda dvije zemlje. Računamo da će realni koraci nove vlade u tom pravcu doprinijeti formiranju uslova za konstruktivan razvoj rusko-crnogorskih odnosa na osnovu uzajamnog poštovanja i zajedničke koristi. Pogotovo što je 2020. godina, koja je prošla u uslovima pandemije novog korona virusa, postala izazovna za naše zemlje, za čitav svijet – pred nama je period oporavka, koji će zahtijevati od naših zemalja kolektivne napore. Ulaganja iz Rusije za devet mjeseci 2020. godine iznoila su 52,8 miliona eura, uvoz ruskih artikala za 10 mjeseci postigao je 6,5 miliona eura, izvoz iz Crne Gore na rusko tržište – 1,1 milion eura. To je otprilike za 15 odsto manje nego u sličnom periodu prošle godine. Ujedno sa tim, vidim perspektivu bilateralne saradnje u tradicionalnim oblastima naše interakcije – u domenu privrede, turizma, obrazovanja i u okviru kulturno-humanitarnih veza. Više puta smo kazali, kako novoj, tako i prethodnoj vlasti, da ako u Podgorici bude postojala politička volja, mi smo spremni za normalizaciju naših odnosa u duhu tradicionalnih istorijskih veza.

•Kako komentarišete izjave nove vlade o tome da ne planira da ukine sankcije Rusiji, a koje je uvela bivša vlast?

– Što se tiče restriktivnih mjera Evropske unije, kojima se pridružila zvanična Podgorica, htio bih da još jednom ponovim ono što sam više puta čuo u Crnoj Gori: mnogi ovdje žale zbog te štete koju je nanio našim odnosima nepromišljeni korak prethodnih crnogorskih vlasti. Uzgred, pojam sankcije u odnosu na ove restrikcije je nepravosnažan – one su uvedene van okvira Savjeta bezbjednosti OUN-a i, stoga, nisu legitimne sa tačke gledišta međunarodnog prava. Poslednje „sankcione” odluke Savjeta EU, kojima se pridružila još prethodna crnogorska vlada, veoma su neubjedljive politički i pravno, a sa moralnog aspekta – jednostavno neprihvatljive.

Da podsjetim da od pet sadašnjih kandidata za pristupanje Evropskoj uniji (EU) antiruskim mjerama EU potpuno su se pridružila samo dva – Crna Gora i Albanija. Da podsjetim, takođe, da tokom „velikog talasa” proširenja EU, koji se završio 2004. godine, najistaknutiji i najspremniji kandidat je isto bila jedna mala zemlja – Estonija, ali je ona bila primorana da sačeka dok zemlje-članice EU donesu političku odluku o primanju ostalih, uključujući i manje pripremljenijih kandidata.

Crna Gora vodi pregovore o pristupanju EU već osam godina, od kojih se svakih šest mjeseci pridružuje produženju sankcionih mjera Brisela, što je, međutim, nije ni na korak približilo članstvu u EU. A i ugled Crne Gore u Rusiji bio je ozbiljno oštećen, primoravši nas da proširimo na Vašu zemlju reciprocitetne mjere. Na djelu efekat od pridruživanja Crne Gore ograničenjima EU imao je nulti rezultat – u Rusiji ovaj korak zvanične Podgorice, s obzirom na malu trgovinsku razmjenu između naših zemalja, jednostavo nisu primijetili. Dok za Vas ostaje zatvoren pristup ruskom tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

•Kako komentarišete bilateralne odnose dvije zemlje, s obzirom na pandemiju korona virusa u 2020. godini. Očekujete li poboljšanje situacije iduće godine u domenu turizma?

– Uprkos pandemiji, za čije je vrijeme sasvim prirodno usporila privredna aktivnost širom svijeta, turizam ostao je tradicionalna sfera naše saradnje. Iako se broj turista iz Rusije iz objektivnih razloga drastično smanjio, ipak, po rezultatima 10 mjeseci 2020. godine, u Crnoj Gori su boravila 8.082 Rusa (šesto mjesto među inostranim turistima) koji su ostvarili više od 30 hiljada noćenja (peto mjesto među stranim turistima). Za sadašnje komplikovane epidemiološke uslove smatram da je to dobar pokazatelj. Razumljivo je da će perspektiva obnavljanja turizma u Crnoj Gori zavisiti od situacije sa korona virusom. Danas je sasvim jasno da će prevazilaženju pandemije doprinijeti masovno primjenjivanje vakcina protiv korona virusa. Rusija je već razradila dvije – „Sputnjik V” (u avgustu) i „EpiVakKorona” (u oktobru 2020). Trenutno je na pomolu i treća. U Rusiji je već počelo dobrovoljno vakcinisanje, već smo isporučili vakcine u niz zemalja – Bjelorusiju, Kazahstan, Mađarsku, Srbiju, Argentinu. Lijek je već dostavljen. Crnogorska strana često artikuliše želju za što bržom obnovom direktnog avio-saobraćaja između naših zemalja. Razumije se, doživljavamo to uz razumijevanje. Nadamo se da ćemo, čim dođe do stabilizacije epidemiološke situacije u našim zemljama, moći zajedno da se bavimo i tim pitanjem.

SUZANA RADEVIĆ

---

Konfontacije Alijanse sa Rusijom neće doprinijeti povećanju stabilnosti u Evropi
•Crna Gora je pristupila NATO-u prije više od tri godine. Kako u Rusiji ocjenjuju rezultate njenog članstva i sve u svemu situaciju oko bezbjednosti u Evropi?
– Pristupanje Crne Gore NATO-u, razumije se, nije promijenilo ni naš negativan odnos prema proširenju Alijanse niti je ubrzalo proces evropskih integracija Vaše zemlje. Što se tiče sveobuhvatne situacije u Evropi, na naš pogled, i o tome su više puta govorili i ruski predsjednik i ministar unutrašnjih poslova Vladimir V. Putin i Sergej V. Lavrov, neobrazloženo geografsko proširenje Alijanse je ozbiljan izazov po stabilnost i bezbjednost na kontinentu, stvara napetost i sasvim nepoželjne nove linije podjela, pa i pritom blizu granica Rusije. Rusija je više puta predlagala Alijansi da pređe ka deeskalaciji vojne napetosti i smanjenju rizika vojnih incidenata, istupali smo i sa odgovarajućim inicijativama i mjerama transparentnosti. NATO, međutim, nije bio spreman ka sličnim koracima, sprovodi liniju na „odvraćanje i dijalog”, mada za otvoreni dijalog praktično ne ostavlja mjesto. Stoga pozivamo naše partnere u Alijansi da se ne bave zamjenom pojmova te da ne pokušavaju da nađu smisao svog postojanja u narednom krugu konfontacije sa Rusijom. To je kontraproduktivno i teško da doprinosi povećanju stabilnosti u Evropi.