Glavobolja, povišena temperatura koja „ide“ preko 39 stepeni, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima simptomi su koji ukazuju na grip, virusno oboljenje od kog svake godine u svijetu oboli više miliona ljudi. Ali, statistike o broju preminulih od virusa gripa pokazuju koliko neozbiljno shvatamo ovu bolest. Naime, najveći broj pacijenata odlučuje da virus „pregura na nogama“, bez adekvatne terapije, odmaranja i izolacije.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, od početka sezone grip je odnio šest života, a samo u toku protekle sedmice obolijevanje sa simptomima nalik gripu izabrani doktori evidentirali su u 903 slučaja. U regionu je situacija još dramatičnija; u Srbiji je više od 104.000 ljudi oboljelo, a 29 preminulo, dok je u Hrvatskoj oboljelo oko 50.000 ljudi, a 75 preminulo usled posljedica virusa A (H1N1 i H3N2).
O virusu gripa, simptomatologiji, liječenju i prevenciji za „Dan“ govori doktor medicine Marija Kozomara.
– Virus gripa prvenstveno napada disajne puteve, ali odgovor organizma može da bude veoma buran, posebno kod male djece, hroničnih bolesnika i osoba sa oslabljenim imunitetom kod kojih se javlja sistemska infekcija svih tkiva – kaže dr Kozomara za „Dan“. – Najčešći razlog za fatalan ishod su plućne komplikacije koje mogu da budu izazvane ili virusom gripa ili se javljaju kao posljedica dopunske bakterijske infekcije.
Tokom jeseni i zime haraju virusi, pa ljudi često ne znaju da li imaju „običnu” prehladu ili grip. Kako razlikovati ova dva oboljenja?
– I prehlada i grip spadaju u grupu kapljičnih infekcija koje se prenose kapljičnim putem. Oboljela osoba tokom govora, kijanja i kašljanja izbacuje u okolinu sitne kapljice koje sadrže uzročnike oboljenja. Te kapljice putem vazduha dospijevaju do drugih osoba koje se nalaze u blizini zaražene osobe i udisanjem ih unose u organizam.Prehlada je najčešća od svih virusnih infekcija i može da je izazove više od 200 vrsta virusa koji napadaju sluznicu nosa, sinusa, grla i bronhija. Obično počinje postepeno i prate je blago povišena temperatura,kijanje, začepljenost i „curenje nosa”, kao i glavobolja, kašalj i bolovi u grlu, ali su tri poslednja navedena simptoma kod prehlade blažeg intenziteta. Grip izaziva virus influence, nastaje naglo, uvijek je praćen visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, osjećajem umora i iscrpljenosti i suvim kašljem. Za razliku od prehlade, kod gripa se rjeđe javljaju začepljenost nosa i kijanje. Inkubacija je kratka, obično od 24 sata do tri dana, dok je period trajanja zaraznosti od tri do pet dana kod odraslih, a sedam dana kod djece, od pojave prvih kliničkih znakova. U pojedinim slučajevima bolesti moguća je zaraznost i 24 sata prije pojave znakova oboljenja. Oba virusna oboljenja zahtijevaju boravak u kućnoj izolaciji i barem sedam dana odmaranja, uz upotrebu antipiretika, veće količine čajeva i svježeg voća i povrća. Takođe, preporučuje se češće provjetravanje prostorije u kojoj oboljeli boravi, kao i redovno vlaženje vazduha.
Kada je neophodno zatražiti ljekarsku pomoć?
– Čim pacijent osjeti prve simptome, neophodno je da se javi ljekaru koji će ga pregledati i ustanoviti da li je riječ o virusu gripa ili nekom drugom virusu. Ukoliko se povišena temperatura brzo vrati poslije popijenog antipiretika i pacijent osjeti da nema pun dah, neophodno je da se u najkraćem mogućem roku javi infektologu koji će odlučiti da li će pacijentu dati infuziju, a u nekim slučajevima uključiti i virostatik i priključiti pacijenta na respirator. Uprkos tome što se virostatici ne mogu nabaviti u slobodnoj prodaji, pacijenti nerijetko mogu da ih nabave „ispod ruke“ u privatnim apotekama. Važno je znati da virostatike, baš kao i antibiotike, nikada ne bi trebalo piti „na svoju ruku“, jer antivirusni lijek ima i neke propratne pojave kod hroničnih bolesnika.
Kako ustanoviti da li su plućne komplikacije uzrokovane virusom gripa ili bakterijom?
– Kad su plućne komplikacije uzrokovane virusom gripa, dolazi do masivnog nagomilavanja tečnosti, a to dovodi do zatajenja pluća. Problem je što virusno zapaljenje pluća ljekar ne može da dijagnostikuje „slušanjem“ pluća, već samo snimanjem radiografijom.Zato je od velike važnosti da se pacijent javi ljekaru čim osjeti prve simptome u vidu izrazito povišene temperature, bolova i mišićima i malaksalosti, i da obavezno miruje i odmara kako bi se organizam izborio da virus ne napreduje prema plućima. Kod osjetljivijih osoba koje imaju oslabljen imunitet virus gripa „razbija odbranu”, pa organizam mogu da napadnu bakterije streptokoke, stafilokoke i pneumokoke. Ova sekundarna, bakterijska infekcija daje šumove prilikom „slušanja” pluća, a može da se vidi i na snimku. Ljekar će procijeniti u kom trenutku će uključiti antibiotik.
Za vakcinu protiv gripa u ovom trenutku je kasno. Kako se zaštititi od zaraze?
– Izbjegavajte odlazak na veća okupljanja, potrudite se da ne dolazite u kontakt sa osobama koje su oboljele od virusa gripa i izbjegavajte da se rukujete i ljubite. Da podsjetimo da se virus gripa ne prenosi samo putem vazduha prilikom kijanja i kašljanja oboljelih, već i preko prljavih ruku, pa je preporuka da ruke što češće perete toplom vodom i sapunom. Redovno provjetravajte prostorije u kojima boravite, konzumirajte hranu sa visokim procentom vitamina i pijte čajeve sa dodatkom meda i limunovog soka.
Snežana Moldovan