Nacionalni koordinator za transplantaciju organa Marina Ratković kazala je da u Crnoj Gori troje djece čeka transplantaciju jetre, srca i pluća i da je neizvjesno kada će im biti pružena pomoć, jer donorstvo organa nije razvijeno, zbog čega ne možemo očekivati pomoć od Eurotransplanta. Na skupu u Podgorici, koji je imao za cilj podizanja svijesti građana o potrebi zavještanja i donacije organa, Ratković je rekla da je u Crnoj Gori od septembra 2012. godine, kada je počeo program, urađeno 30 transplantacija organa. Ona je naglasila da se na listi čekanja za transplantaciju bubrega nalazi između 36 i 40 pacijenata, dok na jetru čeka 12 ili 13 pacijenata, a za srce je, kako je dodala, ispitivanje u toku.
– Ako bismo od ukupno umrlih sa teritorije Crne Gore imali samo jednog donora na mjesec, mi bismo za godinu listu čekanja za transplantaciju bubrega sveli na nulu. Urađene su dvije dvojne transplantacije pankreasa i bubrega za pacijente koji su crnogorski i hrvatski državljani, a koji su bili na listi čekanja. U poslednje dvije godine, izvršeno je 30 transplantacija, od čega su 23 žive srodne transplantacije bubrega i jedna kadaverična od osobe koja je bila moždano mrtva – rekla je Ratković.
Prema njenim riječima, ti pacijenti nemaju osnovnu problematičnu bolest za transplantaciju, a to je, kako je kazala, šećerna ili bubrežna bolest.
– U Kliničkom centru smo ispitali oko 130 ljudi i dobili 23 koji su na listi čekanja za transplataciju. Do sada su u KCCG odrađene 24 transplantacije bubrega, od čega dvije sa liste Eurotransplanta jer smo preko Hrvatske uspjeli da postanemo članica tog evropskog udruženja, što mogu samo države koje su članice evrozone – kazala je Raković.
Ratković je navela da su do sada urađene i dvije transplantacije jetre, ali i da dugujemo isti organ Eurotransplantu. Skupu su prisustvovali i pacijenti, kojima su, kako je kazala, uspješno odrađene transplantacije bubrega i koji su normalno nastavili život.
– Urađena je i transplantacija srca, koja se iskomplikovala i taj pacijent je preminuo u oktobru 2013. godine. U novembru planiramo transplantacije neistokrvnih krvnih grupa gdje je imunološki rizik veoma visok i to će biti veliki izazov za nas. To su veoma kompleksni i intenzivni protokoli kod takvih pacijenata – najavila je Ratković.
Ona je kazala da su u KCCG uradili 25 pregleda kod pacijenata, od kojih je kod 15 dokazana moždana smrt.
– Samo organi jednog pacijenta su iskorišćeni za transplantaciju organa, to su bili jedan bubreg, srce i jetra – objasnila je Ratković.
Podgoričanin Dražen Stanković, kome je majka donirala bubreg, pozvao je sve ljude koji namjeravaju da pomognu i zavještaju organe, da daju doprinos unapređenju transplantacionog liječenja.
– Meni je majka donirala bubreg krajem 2013. godine, osjećam se odlično nakon transplantacije. Dvije i po godine sam bio na dijalizi, promijenio mi se život iz korijena, tako da znam sa čime se srijeću ljudi koji svakodnevno proživljavaju isto. To je mučenje, ne smiješ da jedeš i piješ kao ostali, ne možeš da spavaš. Sada je sve drugačije, uz manje korekcije sa hranom, osjećam se veoma dobro – rekao je „Danu” Stanković.
D.B.
Zakonom se rješava mnogo
Ratković je najavila da će se na jesen ponovo u skupštinskoj proceduri naći Zakon o transplantaciji. Ona je kazala da pretpostavljena saglasnost, zbog koje prošlog ljeta nije usvojen zakon, daje pravo ljekarima da mogu da pregledaju pacijenta i utvrde da li je potencijalni davalac organa.
– Poslednju riječ daje porodica. Niko ne može da natjera bilo koga da dozvoli ili ne dozvoli uzimanje organa od člana porodice. Od 2009. godine niko od naših pacijenata nije kupio organ, što je protivno zakonu i ljudskom moralu, a veliki je uspjeh za crnogorski zdravstveni sistem, kao i cijelu državu – zaključila je Ratković.