GUSINjE – Na svečanoj dodjeli nagrada najboljima u turizmu za 2014. godinu, upriličenoj 23. decembra u hotelu „Lipka” u Kolašinu, u kategoriji najboljeg eko-sela prestižno priznanje osvojio je eko-katun „Grebaje” kod Gusinja, vlasništvo Srđana Pavićevića.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) Crne Gore od 2005. godine, dodjeljuje godišnje nagrade za kvalitet u turizmu „Wild Beauty Award – WBA”. Prije deset godina Vlada Crne Gore je ustanovila pomenutu nagradu i formirala savjet za njenu dodjelu, koji čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Crnogorskog turističkog udruženja, te istaknuti turistički i medijski poslenici.
– Prije šest godina sam otvorio eko-katun u kom uživaju zaljubljenici u prirodu iz naše zemlje i cijelog svijeta… Među posjetiocima prednjače planinari, ali i oni koji uživaju u rekreativnom turizmu. Gosti su nam i ljudi iz crnogorskog političkog i javnog establišmenta, te njihove kolege iz šireg okruženja. Ova nagrada mi znači puno, jer sam se našao u društvu najistaknutijih turističkih poslenika u Crnoj Gori. Nagrada ujedno predstavlja i obavezu više i ulaganje dodatnih napora za još predanije bavljenje ovom razvojnom granom. Priznanje doživljavam i kao nagradu Gusinju i čitavom ovom jedinstvenom prostoru. Već sada razmišljam o proširenju kapaciteta u eko-naselju, da bi, pored sadašnjih trideset, bilo još ležajeva i da bismo imali uslova za sadržajniju ponudu, naravno u skladu s prostornim planom tog prostora koji se nalazi u sastavu NP „Prokletije” – istakao je Pavićević.
Dolina Grebaje prirodna je „kapija” gusinjskog dijela Prokletija i jedna je od najljepših oaza spokoja i opuštanja u Crnoj Gori. Tu je i polazna tačka prema prokletijskim nebeskim vrhovima – Karanfilu, Volušnici, Popadiji, Vezirovoj bradi, Trojanu, te vrhovima na masivu Bjelič... U restoranu katuna „Grebaje” turisti mogu da uživaju u nacionalnoj kuhinji, koju pretežno čini hrana proizvedena na katunima na obroncima ovdašnjih prelijepih planina.
– Dolaze turisti iz svih država s prostora bivše Jugoslavije, ali i iz susjedne Albanije, Rusije, Češke, Slovačke, Francuske, Holandije, Njemačke, Bugarske, Brazila... Najviše ih je od kraja juna do kraja avgusta… Ima momenata i kada ne možemo da primimo sve goste, pa im obezbeđujemo drugi smještaj. Turiste, po želji, džipovima vozimo do Ropojanske doline i drugih destinacija, odakle počinju uspone na željene vrhove, jer je ovaj eko- katun planinarima idealna polazna tačka za osvajanje mnogobrojnih prokletijskih vrhova. Visokogorci i alpinisti najčešće idu na Karanfile – Očnjak (2.185 metar anadmorske visine) i na susjedne vrhove, a osvajaju i one koji se uzdižu i preko 2.500 metara nadmorkse visine... Rekreativci uživaju u šetnji livadama u Grebajskoj dolini i u pješačenju po okolnim brdašcima. Poslije iscrpljujućeg planinarenja, turisti se u eko-katunu okrijepe domaćim specijalitetima i odmore kao u svojoj kući – ističe Pavićević.
N.V.
Potencijali slabo iskorišćeni
Pavićević ističe da su nesicrpni potencijali i ljepote Prokletija premalo iskorišćeni. Ima, kaže, mjesta i za planinske zimske sportove, u šta bi država trebalo mnogo više da uloži, od gradnje i uređenja pristupnih puteva do ostalih sadržaja na terenu. Pavićević ističe i da bi lokalna uprava, preko turističke organizacije, mogla mnogo osmišljenije da učestvuje s raznim aktivnostima i da agresivnije promoviše ponudu i razvojne mogućnosti u cilju pospješivanja planinskog turizma. Isto to očekuje i od nacionalnog parka „Prokletije”, jer su pod njegovom upravom najatraktivnije destinacije.