BIJELO POLjE – Još sedamdesetih godina prošlog vijeka u bjelopoljskom naselju Medanovići počela je izgradnja nove Opšte bolnice koja je, bar se tako tada predviđalo, trebalo da bude Medicinski centar regionalnog karaktera. Tada je sagrađena i osmospratnica koja nikada nije završena niti privedena namjeni. U decembru 2011. godine, tada odbornik u Skupštini opštine Bijelo Polje, a sada lider Bjelopoljske partije, Mersudin Međedović pokrenuo je inicijativu da se višespratni objekat sagrađen uz postojeći objekat bolnice konačno privede namjeni ali, kako tvrdi, do danas od nadležnih nije dobio odgovor na ovu inicijativu, a višespratnica, u koju su uložena značajna matarijalna sredstva, svakog dana propada tako da se može očekivati i njeno urušavanje. Međedović ocjenjuje da neulaganje u održavanje objekta Opšte bolnice u Bijelom Polju predstavlja krivično djelo protiv zdravlja ljudi.
- Već 40 godina u krugu Opšte bolnice postoji osmospratna, potpuno prazna zgrada koja još uvijek nije, a trebala je još davno biti privedena namjeni čime bi Bijelo Polje i zvanično postalo regionalni zdravstveni centar na sjeveru Crne Gore - kaže Međedović, i dodaje da je ovaj objekat izgrađen po strukturnom principu kao i veći dio Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici.
- Međutim, spinovanom pričom iz Podgorice ističe se da bi ulaganje u ovaj objekat koštalo više nego da se pravi novi. Takve konstatacije su manipulativne i one imaju za cilj nešto sasvim drugo. Stoga smatram da kada je u pitanju osmospratnica u krugu Opšte bolnice ima elemenata i za krivično gonjenje – ističe Međedović.
On kaže da Bjelopoljska partija od nadležnih organa traži hitno formiranje posebnog tima koji će sačiniti izvještaj o stanju i funkcionalnosti napuštene zgrade u naselju Medanovići. - U našim zahtjevima bićemo istrajni i nećemo dozvoliti radnje koje nijesu u skladu sa već definisanim potrebama građana sjevera Crne Gore. Mi cijenimo uspjeh ljekara u Kliničkom centru Crne Gore ali u pojedinim hitnim slučajevima oni budu toliko daleko da je neophodno postojanje regionalnog zdravstvenog centra na sjeveru države. S toga neulaganje u već sagrađeni objekat u krugu Opšte bolnice predstavlja krivično djelo protiv zdravlja ljudi.
Podsjećam javnost da je Bjelopoljska partija u svom osnivačkom programu i ciljevima kao jedan od prioriteta sebi dala zadatak da sprovodi sve neophodne aktivnosti kako bi se ova osmospratna zgrada na Medanovićima privela namjeni. Biće kasno kad se ona uruši sama od sebe i desi se nedaj Bože neka tragedija- podvlači Međedović.
Rukovodstvo Opšte bolnice saopštavalo je da su predstavnicima države, premijeru Milu Đukanoviću, predsjedniku Filipu Vujanoviću i svim resornim ministrima, prilikom njihovih posjeta ovoj ustanovi uvijek postavljali pitanje šta uradi sa postojećom višespratnicom, ali da nikada ništa konkretno nije definisano. Dosta je bilo priče i svi su bili saglasni da nešto mora da se preduzme, ali konkretni potezi su uvijek izostajali.
Prije otprilike sedam – osam godina, na predlog tadašnjeg predsjednika opštine Tarzana Miloševića, napravljena je projektna dokumentacija za izgradnju 70 stanova i lokala u prizemlju zgrade. Projekat ipak nije realizovan, a niko više nije ni želio da pokrene bilo kakav predlog kada je u pitanju ova osmospratnica, koja sada predstavlja potencijalnu opasnost jer je toliko devastirana da svakog časa može da se uruši.
Građani Bijelog Polja s pravom negoduju kad je zdravstvena zaštita u pitanju i ističu da dešavanja sa inficiranim bebama, i tragičan slučaj kada je jedno novorođenče smrtno stradalo, samo opominju na mnogo veću opreznost i na to da je neophodno veće ulaganje u zdravstveni sistem. Bjelopoljci ocjenjuju da nije ni trebalo počinjati ovako veliku i neostvarivu investiciju, ako se smatralo da ona gradu na Limu nije potrebna. Smatraju da se u godinama koje su prošle i kada je ekonomska situacija bila puno povoljnija nego danas zgrada mogla završti i privesti namjeni, te da nije bilo volje da se pomogne.
- Osmospratnica na Medanovićima samo potvrđuje kakav je odnos države prema sjeveru.
Bilo je puno prilike da se sa ovim objektom nešto uradi. Ipak, predstavnicima vlasti, kako lokalne tako i državne, sve je bilo preče od prečeg. Ulagali su tamo gdje im je bilo profitabilno. Na nas, obične građane koji smo dovedeni do prosjačkog štapa nijesu ni okretali glavu – kaže Svetozar Čabarkapa, koji je sa kolegama iz nekada uspješne građevinske firme „Radnik” radio na izgradnji ovog građevinskog i arhitektonskog poduhvata.
Čabarkapa ipak misli da još nije kasno da se spasava što se spasiti može.
-Trebali su ovu zgradu preurediti za Dom starih, a ne trošiti sredstva i na samo dvadesetak metara udaljenosti graditi novi objekat. Mogao je i Dom zdravlja ovdje da bude, a ne da se gradi novi objekat u Pruškoj. Ova zgrada mogla je i da se preuredi za stanove koji bi pod povoljnim uslovima bili dati na korišćenje socijalnim slučajevima, penzionerima, Romima, i svima kojima je neophodan krov nad glavom. U svakom slučaju svaka solucija bila bi bolja od stanja u kakvom je ovaj objekat sada – kostatuje Čabarkapa.M.Novović
Bojadžić: Na sjednicama
SO ni pomena
Bivši predsjednik lokalnog parlamenta i sadašnji predsjednik Zajednice opština Crne Gore Refik Bojadžić kaže da u vrijeme njegovog mandata pitanje objekta na Medanovićima nije razmatrano na sjednicama Skupštine opštine.
-Sjećam se da je prije desetak i više godina bilo nekih inicijativa od Direkcije za javne radove i Ministarstva zdravlja da se dio tog objekta prenamijeni u stambene jedinice za potrebe radnika u zdravstvu, obrazovanju i lokalnoj upravi. Ali, do relizacije te ideje nije došlo. Mislim da je moglo nešto da se uradi i da je sve bolje nego da zgrada zvrji prazna i propada – naglašava Bojadžić.
Dogradnja otežala
završetak radova
Bivši tehnički direktor bjelopoljske firme GRO „Radnik“ koja je bila izvođač radova na osmospratnici, Milan Raičević, kaže da je izgradnja objekta započela 1973. godine.
- Po prvobitnom projektu bolnica je trebalo da bude niža za dva sprata od postojećeg objekta. Poneseni željom da se izgradi kvalitetan Medicinski centar koji je trebao da budi regionalnog karaktera, dograđena su još dva sprata što je dodatno otežalo završetak objekta. Da nije potrošen novac za tu dogradnju, objekat bi vjerovatno bio završen i priveden namjeni- kaže Raičević.
Postojeći objekat raspolaže korisnom površinom od 29.000 kvadrata i u njemu su projektovana dva bloka, prvi za Dom zdravlja u kojem je smještena sadašnja bolnica i drugi visoki dio koji sada propada bio je predviđen za bolnicu.
- Neobjašnjivo je da takav grandiozan objekat propada punih 40 godina. U dva mandata sam u ime SNP-a bio odbornik u lokalnom parlamentu i za čitavo to vrijeme niko nije postavio pitanje stavljanja ovog objekta u funkciju. Sada bi trebala ogromna srdstva da bi se on priveo bilo kakvoj namjeni- kaže Raičević.