Degradacija i gubitak staništa, zagađenje, preveliko iskorišćavanje resursa, invazije alohtonih organizama i klimatske promjene najveće su prijetnje biodiverziteta u moru, upozorila je dr Vesna Mačić, naučnica Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Ona je na promociji monografije „Alohtone vrste istočne obale južnog Jadrana“ iznijela podatak da u sjevernom Jadranu postoji od 50 do 100 alohtonih, to jest unešenih vrsta.
- Osnovni razlog za to su luke i balastne vode. Alohtone vrste postaju invazivne, odomaće se i brzo razmožavaju, te remete prirodnu ravnotežu - pojasnila je Mačićeva dodajući da je u knjizi opisano 38 unešenih vrsta, od kojih 19 vrsta riba.
Ocijenivši da se u našoj zemlji ozbiljnije pristupilo problemu alohtonih vrsta 2004. godine kada se pojavila invazivna alga Kaulerpa racemoza, koja spada među stotinu najivazivnijih vrsta u Sredozemnom moru, naznačila je da u Crnoj Gori još uvijek ne postoji strategija za alohtone vrste.
-S obzirom na to da će uskoro da se radi nova strategija za očuvanje biodiverziteta, nadamo da će i problem unešenih vrsta naći svoje mjesto i da će se tome u budućnosti posvetiti adekvatna pažnja - istakla je ona, i pojasnila da su to organizmi koji prirodno ne naseljavaju određeni ekosistem i u njega su dospjeli namjernim ili slučajnim unošenjem.
-Sudbina unešenih (stranih, egzotičnih, alohtonih) vrsta može biti različita. One koje se ne mogu prilagoditi novim uslovima ubrzo nestaju i takvih je najviše. Manji broj njih se asimiluje u postojeće zajednice bez većih negativnih uticaja. Međutim, pojedine vrste se brzo adaptiraju ili nemaju prirodnih neprijatelja, pa njihove populacije ubrzano rastu i istiskuju domaće (autohtone) vrste, a posledice mogu biti vrlo ozbiljne - naglašava Mačićeva.
Ona pojašnjava da sve unesene vrste nijesu opasne, poput Plavog raka koji ima atraktivnu boju, a nalazi se u lagunama kod ulcinjske Solane, u ušću Neretve, čak i u nekim manjim područjima Trstena, kod Jaza.
- Međutim, kod nekih riba, pogotovo riba Napuhača, treba biti oprezan jer su to otrovne vrste tako da smo ih označili kao nejestive, jer rizik je prilično veliki. Preporučujuemo da se ljudi dobro raspitaju prije nego što konzumiraju neku hranu iz mora ukoliko se radi o novim vrstama koje dovoljno ne poznaju - podvukla je Mačićeva.
Doktor Davor Lučić sa Instituta za more i priobalje Dubrovnika, apostrofirao je da se problem alohotnih morskih organizama mora posmatrati kao regionalni problem.
- Ulazak stranih vrsta organizama u Jadransko more ne možemo posmatrati odvojeno, jer ne možemo napraviti granice u prirodi. Sve više suptropskih i tropskih vrsta će ulaziti u Jadransko more kao posledica klimatskih promjena. Nažalost, imamo sve više vrsta koje su uspostavile stabilnu populaciju, posebno riba. Izgleda da su i one koje su opasne, otrovne, potencijalno čak i smrtne, uspostavile stabilnu populaciju jer se nalaze sve češće. Ribu Napuhaču smo našli prije 20 dana u mreži, i vjerovatno je već uspostavila populaciju - konstatovao je Lučić. B.M.