Stanari baraka, to jest pomoćnih objekata koji se nalaze na placu hercegnovskog preduzeća „Prvoborac“ u kotorskom naselju Dobrota, upozorili su nadležne da taj prostor neće osloboditi sve dok im ne obezbijede adekvatan smještaj. „Prvoborac” je Osnovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu zbog protivpravnog oduzimanja zemljišta, pa je Komunalna policija po službenoj dužnosti izvršila uvid u katastarske podatke i utvrdila da su sporni pomoćni objekti nelegalno izgrađeni, odnosno da nisu ucrtani u knjige katastra. Izlaskom na lice mjesta konstatovano je da u barakama žive mahom građani romske i albanske populacije.
Inače, barake u kojima njihovi stanovnici borave više godina, a pojedini od njih i decenija, sada okružuju visoki novi stambeni objekti. Na prilazu vas dočekuje mini deponija, a otpadne vode odlivaju se uskim kanalom, koji dijeli dva reda baraka. Tu je i osam zajedničkih toaleta za 15 kućica koje broje mnogo veći broj domaćinstava.
Jedan od stanara Ramiz Ajra sa Kosova naglašava da u Crnoj Gori živi četrdeset godina, ali da ličnu kartu nije dobio. U jedan od objekata uselio se zahvaljujući svojoj majci Begiji koja je, kaže, osam godina radila u „Prvoborcu“ kao higijeničarka.
-Dolazili su iz Komunalne policije, pa iz Opštine, uzmu mi ime i prezime i poslije pola sata razgovora kažu „neznamo gdje ćemo s vama“. Imam ličnu kartu iz stare Jugoslavije, pođem da izvadim novu kažu ne može, a ja ovdje živim skoro 40 godina i gdje ću sada na Kosovo, kod koga. Došao sam u Crnu Goru prije zemljotresa, išao sam u Tivat u školu i onda smo prešli u Kotor jer je ovdje bilo više posla i mentalitet je drugačiji. Uslovi života su nam loši, majka mi je dala jednu sobu da bi mogao da živim. Radio sam u Komunalnom preduzeću ali je plata kasnila po tri mjeseca, i morao sam da napustim posao da bih mogao nešto privatno da radim da bih prehranio porodicu - jada se Ramiz koji su jednoj od baraka stanuje sa majkom koja čeka operaciju katarakte, maloljetnim djetetom, suprugom, sestrom i bratom. On smatra da bi bilo najbolje da im država pod povoljnim uslovima dodijeli plac, jer ih „u Kotoru i okolini ima dosta“.
- Da svaka porodica to plaća na mjesečne rate. Za deset godina svako može da isplati svoje kvadrate, tvrdi on, a njegova majka ističe da je u objekat uselila prije 25 godina. Ona poručuje da ne želi da živi u kontejnerima gdje su na Lovanji smješteni njihovi sunarodnici.
- Ne prihvatamo da se iselimo u kontejnere na Lovanju, bolje na ulicu. Ako dođu da ruše ovo svi ćemo leći pod bager – kaže ona.
Njen stav podržava i mlada žena u crvenoj majici poručujući „neka ruše, oni imaju to pravo, jer ovo nije naše“.
-Ali mi ćemo svi otići ispred Opštine, pa neka tako idu u Evropu. Ne možeš ti da tjeraš svoj narod - uvjerena je ona.
Za mladića sa povrijeđenom nogom radi se zapravo o tome da oni smetaju vlasnicima stanova u nekoliko novih okolnih zgrada.
-Vidite da je ovdje malo neuređeno - kaže on, a sredovječna gospođa ukazuje na postupak „komšinice“ iz višespratnice u susjedstvu.
- Gleda me sa balkona pa svom sinu kaže uđi unutra gledaj crtani, ne gledaj dolje Cigane i smeće. I ptica hoće gnijezdo svoje, teško je, mnogo je ovdje porodica, mnogo galame, svađe. Ja sam ovdje došla sa tri sina prije 16 godina za vrijeme rata - požalila se ona.
Bivši radnik Komunalnog preduzeća Fidan Krueziu objašnjava da je doselio 2004. godine kada je bio primoran da napusti objekat „Kupatila“ u Starom kotorskom gradu gdje je sa familijom živio 20 godina. Tamo su, dodaje, imali rješenje o nužnom smještaju, a u baraku u Dobroti uselio je jer nisu imali gdje drugo.
-Kada su nas iselili stvari su nam prebacili u Komunalno, a nas prebacili u hotel „Fjord“ na 15 dana. Rekli su navodno da će nam poslije toga dati smještaj, ali ih više nismo vidjeli. Tada je predsjednik opštine bio Nikola Samardžić. Imam četvoro djece, ženu i majku. Ovo ne može biti moje, jer je tuđe, ali neka nam naprave lijepe barake kao što je Komunalno napravilo iza tunela, ne kontejnere, i ja ću sjutra da se tamo preselim. Mi jesmo manjina, ali smo i državljani Crne Gore, kada treba da se glasa na izborima prvi smo, ali kada treba nešto drugo zadnji smo. Ako dođu da ruše ovo svi ćemo ići ispred Opštine, pa neka nas smjeste negdje. Ne tražimo luksuz već osnovne uslove za život- poručuje on. B. Marković
Osjetljivo pitanje
Po riječima načelnika Komunalne policije Zorana Vučinovića većina od šezdesetak korisnika baraka nema prijavljene boravke, ali ni regulisan status.
- Tamo stanuje oko šezdeset ljudi. Sa onima koje smo mogli da registrujemo i nađemo napravljen je zapisnik da se moraju iseliti, a sa tim rješenjem upoznali smo sve opštinske službe i sekretarijate. Nakon procesa iseljenja pristupiće se rušenju objekata. Dat je rok i mi moramo ispoštovati sve zakonske osnove i kompletnu proceduru da toj osjetljivoj kategoriji ne bismo napravili neku štetu i da ne bismo napravili neki loš potez i ugrozili njihovu socijalnu sigurnost i egzistenciju - kazao je Vučinović za „Dan“.
Jasno je da je eventualno rušenje pomoćnih objekata u nadležnosti Komunalne policije, koja kroz svoj službeni postupak o tome donosi rješenje. Međutim budući da se radi o ranjivoj populaciji, uslijediće i komunikacija sa predsjednikom opštine Aleksandrom Stjepčevićem.
Objekti bez građevinske dozvole
U kotorskom tužilaštvu „Danu“ je saopšteno da je riječ o zemljištu „Prvoborca“ koji je radi uzurpacije istog podnio krivičnu prijavu. Ističući da je u konkretnom slučaju tužilaštvu interesantno krivično djelo građenje objekta bez građevinske dozvole, osnovna državna tužiteljka Danka Živković pojašnjava da je preostala provjera za krivično djelo protivpravno zauzimanje zemljišta „koje je vjerovatno i zastarjelo“.
-Pretpostavljamo da barake odavno stoje na zemljištu „Prvoborca“ i kada tu okolnost utvrdimo time bismo završili postupanje u predmetu. Tražili smo od Komunalne policije da izađe na lice mjesta, konstatuje stanje, i dostavi nam zapisnik šta su utvrdili. Izvršili su tu kontrolu, dostavili zapisnik i rekli da bi po njihovim ovlašćenjima to mogli da ruše, ali da neće već će da nađu neko rješenje sa gradonačelnikom - pojasnila je Živkovićeva, dodavši da tužilaštvo nije nadležno da traži rušenje bilo kakvog objekta.
Uključiti i Ministarstvo za manjine
Potpresjednik Opštine Kotor Branko Nedović ističe da je u pitanju komplikovana priča i jako teško i složeno pitanje.
-Moraćemo da snimimo situaciju i da razgovaramo sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Ministarstvom za manjine. Prvo moramo da snimimo ko su zaposleni i od kada tu borave, zatim ko su državljani Crne Gore, ko ima stalni boravak i pravo na rad, ko nema ništa, ko je tu došao onako da prosi i pravi probleme. Tu ima i Roma i Albanaca i to je vrlo komplikovano i složena priča. Ima ih koji su tu deset, dvanaest godina, i prema kojima imamo neku vrstu obaveza, a ima ih koji su dva, tri ili pet mjeseci i koji nikakve veze sa Kotorom nemaju. Znači to moramo dobro da snimimo i da donesemo odluku šta ćemo. Kontaktiraćemo ministartva i u zajednici sa njima vidjeti kako da iznađemo rješenje - najavio je Nedović.