TIVAT -Udruženje pčelara „Pelin“ iz Tivta u saradnji sa lokalnom turističkom organizacijom na gradskoj rivi Pine priredilo je „Dane meda“. Na izožbi meda i drugih pčelinjih proizvoda nastupili su brojni pčelari iz gradova sa Primorja, Cetinja i iz Podgorice. Dane meda“ otvorila je savjetnica za poljoprivredu u Opštini Tivat Radmila Kilibarda.
-Ovakve manifestacije su veoma bitne za razvoj poljoprivrede kako u Tivtu tako i šire. Opština Tivat svake godine donosi poseban program podsticajnih mjera u poljoprivredi gdje značajno utičemo kroz razvoj djelatnosti pčelarstva, kroz nabavku opreme, ljekova i prihrane - istakla je Kilibarda.
Radule Miljanić, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore, poželio je tivatskim pčelarima da se udruže i da postanu jedna organizacija, istčući da je to mnogo bolje za njih.
- Udruženi ćete bolje iskoristiti prednosti što je Tivat prepoznat kao centar savremenog turizma i valorizovati svoje proizvode. Znači da imaju dobru šansu da plasiraju po dobrim uslovima proizvode koje proizvedu - rekao je Miljanić.
On je istakao da je godina bila dobra i medonosna.
- Prepoznati smo kao jedno od najorganizovanijih poljoprivrednih udruženja u državi, a jedan vrlo značajan događaj koji će biti upisan u anale crnogorskog pčelarstva bilo je ovogodišnje otvaranje „Kuće meda“ – naglasio je Miljanić.
On je podsjetio da je 50 crnogorskih pčelara iz svih organizacija prošle sedmice boravilo u studijskoj posjeti italijanskoj regiji Bolonja.
- Posjetili smo njihov institut koji se bavi pčelarstvom za čitavu Italiju. Nažalost, mi takvu instituciju nemamo i kad se dešavaju nešto u vezi sa zdravljem pčela imamo probleme da se borimo s tim - istakao je Miljanić.
Učesnike i goste pozdravio je jedan od najstarijih članova Udruženja „Pelin“ Slobodan Čelanović, a predsjednik Udruženja pčelara „Pelin“ Milovan Milović istakao je da su na na tivatskim „Danima meda“ učestvovala 23 proizvođača iz Podgorice, Cetinja i sa Primorja.
- „Pelin“ trenutno ima 37 članova. Imamo odličnu saradnju sa Opštinom Tivat i od njih imamo maksimalnu podršku, počevši od podsticajnih mjera do ljekova, regresivnih cijena matica i opreme. Imamo godišnji budžet od 5.000 eura koji je sasvim dovoljan. Primorski med spada u red najkvalitetnijih, u prevom redu zbog agruma, a zatim i zbog ljekovitih biljaka. Što se tiče meda i medonosnih prinosa, u poslednjih 25 godina ovo je jedna od najkvalitetnijih i najboljih. Od polovine marta do polovine jula godina je bila samo takva - istakao je Milović.
Na jednom od štandova na tivatskom šetalištu, bio je u ponudi krivošijski med pčelara Danila Samardžića.
- Već 15 godina na Knež Lazu držimo stotinak košnica. U Krivošijama se miješa primorska i planinska klima, pčele počnu da rade na Primorju a završe na Orjenu praveći kvalitetan livadski med - objašnjava Ranko Samardžić, jedan od učesnika tivatskih „Dana meda“.
Manifestaciju su muzički obojili muzički sastav „Škuribanda“ i članovi KUD „Boka“.Ž.K.
Loš med iz uvoza ugrožava domaće proizvođače
Med i proizvode od meda na obali Pine predstavio je i Petar Cimbaljević, član pčelarskog društva „Grbalj“.
- Ja i otac pčelarimo dugi niz godina. Moj otac u Beranama, a ja u Grblju držim preko 50 pčelinjih društava. Pčele su ove godine bile izuzetno vrijedne, pa smo posjetili sve sajmove. Imamo više vrsta meda od kojih bih posebno istakao onaj sa obronaka Lovćena, pelinov med izuzetno kvalitetan i ljekovit. Imamo med sa drače i maginje koji je gorkog ukusa i koristi se u medicinske svrhe, med pomiješan sa aronijom koji je izuzetno kvalitetan - ističe Cimbaljević, i naglašava da se od pčelarstva teško može živjeti u Crnoj Gori.
- Da nas podrži država i da zaštiti domaćeg porozvođača, moglo bi normalno da se živi. Sve dok ima uvoznog meda lošeg kvaliteta, veoma je teško opstati na tržištu - kaže Cimbaljević, član najmlađeg pčelarskog udruženja u Crnoj Gori koje već ima 40 članova.