NIKŠIĆ - Septembra ove godine Skupština grada Niša donijela je odluku da se jedna od ulica u gradu nazove po komiti Blagoju Mićkovom Krušiću koji je porijeklom iz Banjana kod Nikšića. Inicijativu da srpski ratnik, koji je bio učesnik balkanskih, te Prvog i Drugog svjetskog rata, u gradu u kojem je 1944. godine svirepo ubijen, dobije ulicu pokrenulo je njegovo bratstvo Krušića iz Banjana. Protojerej stavrofor Dragan Krušić u razgovoru za „Dan“ ističe da je to još jedno priznanje za njihovog bratstvenika kojem se do danas ne zna grob.
-Proglasivši ga narodnim neprijateljem, Blagoja su avgusta 1944. godine, po nalogu tadašnje vlasti, likvidirali njegovi politički neistomišljenici. Šesdesettri godine nakon njegove mučeničke smrti niški Okružni sud ga je rehabilitovao, ali se i dalje ne zna gdje mu kosti počivaju. Prihvatanjem inicijative našeg bratstva Niš je još jednom odao priznanje jednom velikom čovjeku koji je život položio za krst časni i slobodu zlatnu. Ostaje nam da se nadamo da će i opština Nikšić učiniti nešto kako bi Blagojevo ime ostalo nezaboravljeno u njegovom rodnom kraju – ističe protojerej Dragan Krušić.
Rehabilitacija Blagoja Krušića, koja je donesena 2007. godine bila je prva te vrste u Srbiji od Drugog svjetskog rata. Rođeni Banjanin sa porodicom živio je u Topličkom kraju od 1889. godine. Šest godina od početka Balkanskih ratova Krušić je kao komita bio u odredu vojvode Voja Tankosića. Potom je kao član slavnog „Gvozdenog puka” učestovao u bitkama kod Cera, na Drini, Kolubari, Kosmaju, Prizrenu, te kod Elbasana i Tirane, a sa srpskom vojskom prošao je i Solunski front i Kajmakčalan. Srpski ratnik nosilac je brojnih ratnih odlikovanja, najvećih u tadašnjoj Kraljevini Srbije i Kraljevini Jugoslaviji, poput srebrne i zlatne medalje za hrabrost, dvije sa likom Obilića, kao i sve četiri spomenice iz ratova 1912-1918. godine.
-Na položaju kod Crne Reke 1917. godine za pokazanu hrabrost prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević, u prisustvu komandanta vojvode Živojina Mišića, sa svojih grudi skinuo je Karađorđevu zvezdu sa mačevima i dao je Blagoju. Tada mu je i francuski general Gijome uručio francusku vojnu medalju za hrabrost, ispričao je protojerej Krušić koji je o junaku iz bratstva priredio dvije knjige.
Drugi svjetski rat Blagoja Krušića i njegovu porodicu zatekao je u Nišu, gdje se nastanio nakon što je dobio penziju. Njemački oficiri mu tada u zarobljeništvo odvode sinove Petra i Dragutina, a Blagoje gotovo poluslijep odlučuje da pristupi pokretu Draže Mihailovića. Tada mu je i prikačena „etiketa“ velikosrpskog hegemoniste i revolucionara, te „saradnika okupatora i domaćeg izdajnika“. U ranu zoru avgusta 1944. godine komunisti su okupirali kuću u Gornjoj Toponici gdje je Blagoje bio, razoružali su ga i uhapsili. Nakon što su mu uzeli sva odlikovanja i medalje, mučili su ga, a onda i pucali u čelo.
B.Brašnjo
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.