Nakon što je kotorski parlament dao zeleno svijetlo na odluku o utvrđivanju lokacije i urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju vodovodnog sistema u naselju Trojica-Velje brdo, izrađen je projekat koji je, po riječima mještanina i aktiviste Trojice Gojka Kustudića, prošao reviziju. Izgradnjom vodovodne mreže stanovnici tog naselja će konačno u 21. vijeku dobiti uredno snabdijevanje pitkom, higijenski i bakteriološki ispravnom vodom.
– Očekujemo da će naš decenijski problem vodosnabdijevanja od naredne ljetnje sezone biti riješen jer se planirana izgradnja vodovoda za ovo naselje privodi kraju, tačnije procedura koja je dugo trajala je završena. To znači da je okončana revizija projekta i raspisan je tender tako da je sada na nadležnim organima i investitorima da izaberu najboljeg ponuđača i da radovi otpočnu. Cjevovod na Trojici, koja broji oko 40 domaćinstava i više od 200 žitelja, trebao bi biti dugačak oko 1.200 metara. Sigurni smo da od iduće godine Trojica neće imati problem vodosnabdijevanja i da će i po tom pitanju, kao što je po javnoj rasvjeti i betoniranju ulica, dobiti obris urbanog prigradskog naselja – ocijenio je Kustudić u razgovoru za „Dan“, precizirajući da se ovo naselje godinama vodom snabdijeva putem seoskog vodovoda, koji se sastoji od izvorišta, kaptaže-rezervoara i distributivne mreže.
– Kada se naselje priključi na gradsku vodovodnu mrežu, vjerovatno će ljudi željeti ponovo da se vrate, da grade kuće jer Trojica ima izuzetan položaj, na raskrsnici je Njeguša, Kotora, Budve i Tivta, na nadmorskoj visini od oko 270 metara – ističe Kustudić, uz podatak da se Trojičani sve manje bave poljoprivredom i stočarstvom, a sve više turizmom, tačnije izadavanjem apartmana i soba.
Uz predviđeno detaljno snimanje trase, te proračune klimatskih uslova i saobraćajnog opterećenja na osnovu geotehničkih karakteristika, planirano je (saopšteno je na javnoj raspravi iz Sekretarijata za urbanizam) da se budući sistem vodosnabdijevanja odvija na način što će se voda iz postojećeg rezervoara Trojica, potiskivanjem pumpom, dovesti do potrošača na većoj nadmorskoj visini u naselju, a drugom pumpom prema potrošačima na manjoj nadmorskoj visini.
Kustudić napominje da je ove godine uz pomoć evropskih fondova i Opštine na Trojici renovirana zapuštena stražarska karaula u sklopu tamošnje austrougarske tvrđave koja, pretpostavlja se, potiče iz 16. ili 17. vijeka.
– Karaulska kula u sklopu tvrđave je obložena novim kamenom i renovirana. To je sada objekat koji će ne samo Kotoru, nego i Crnoj Gori služiti kao ponos na očuvanju kulturno istorijske baštine, za koji se nadamo da će njegova vrijednost biti adekvatno valorizovana i da će Trojica i po tom pitanju biti na turističkoj mapi Crne Gore. Ostaje još da se i sama tvrđava stavi u funkciju. Ona je sada zaslugom mještana donekle privedena namjeni za naše potrebe, ali se nadamo da će vrlo brzo biti adekvatno sanirana i da će služiti za kulturne manifestacije, umjetničke izložbe i programe, kao što i sada služi – poručuje Kustudić, dodajući da su u junu u tvrđavi održane četvrte „Troičidanske svečanosti“, ali i književno veče.
– Planiramo izložbu povodom renoviranja tvrđave, uz tematsko predavanje o tom objektu, a imamo i drugih planova. Za tvrđavu i Trojice zajedno sa njom svakako će se čuti – optimista je Kustudić, koji se nada da će stavljanjem trvđave u funkciju i stari put do Trojice, koji je otvaranjem tunela „Vramac“ izgubio značajniju saobraćajnu frekventnost, ponovo oživjeti.
B.M.
Krivina u obliku slova „M”
U nekadašnju kafanu u tvrđavi brojni građani Kotora, Grblja,Tivta, Kavča, ali i putnici namjernici svraćali su da se osvježe i rashlade pod stoljetnim čempresom na laganom povjetarcu koji je rezultat sudaranja primorske i kontinentalne klime. Trojica je specifična i po predivnom pogledu na Bokokotorski zaliv, kao i po krivini u obliku slova „M” koja je sve više popularna kod turista i kod gostiju sa kruzera, za putopisce, istraživače i zaljubljene. Naselje je karakteristično i po putu koji prolazi od Kotora prema Njegušima i Cetinju, koji je žila kucavica nekadašnje stare Crne Gore koji ju je povezao sa Bokom, preko nje sa morem, a preko mora sa cijelim svijetom.