BAR – Sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora Komiteta regiona i Crne Gore održan je u Sutomoru i na njemu je razgovarano o kvalitetnom upravljanju otpadom. Rečeno je da model kvalitetnog upravljanja otpadom podrazumijeva smanjenje njegove proizvodnje, reciklažu, adekvatnu komunalnu infrastrukturu, ali i podizanje svijesti građana, počev od lokalnog nivoa, o potrebi zaštite životne sredine. To su obavezujuća pravila za sve zemlje regiona, članice i potencijalne kandidate EU, koje nije jednostavno ispuniti, s obzirom na različite stepene razvoja i specifičnosti svake države.
Kopredsjedavajući Zajedničkog konsultativnog odbora Hughie Mcgrath je naglasio da je potreban strateški pristup u sprečavanju proizvodnje otpada, koji će, između ostalog, podrazumijevati obavezivanje država članica EU da za 10 odsto smanje njegovu proizvodnju, a otpad od hrane za čak 50 odsto u dugoročnom periodu. On je istakao i da je potrebno organizovati i edukativne kampanje.
Plamena Halacheva, predstavnica delegacija EU u Crnoj Gori, upozorila je da, ako se ne može spriječiti, odnosno smanjiti proizvodnja otpada, onda se mora reciklirati.
– Uloga javnih preduzeća Komunalne djelatnosti i privatnih investitora je važna kako bi se rasteretio državni budžet, a reciklažni centri otvorili bi i nova radna mjesta – kazala je ona.
Prema riječima Daliborke Pejović, državne sekretarke u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, iskustva Crne Gore, koja vodi pregovore sa EU u ovoj oblasti, nijesu najbolja.
– Razlog tome je to što nismo najbolje shvaćeni. Dvadeset odsto naše teritorije je zaštićeno, jer imamo bogat biodiverzitet, zatim divergentan reljef koji ne dozvoljava brzu i efikasnu izgradnju komunalne infrastrukture, problem je i prostorno-planska dokumentacija… Crna Gora je ekološka država koja je zabranila uvoz otpada, po čemu smo unikatni, kao i nedostatak grantova i finansijska podrška EU, što su sve ograničavajući faktori. Sada nam preostaje mogućnost da ono što smo izvjesno i samo dogovorili, a to je primarna selekcija, krenemo da radimo na najodgovorniji i najkvalitetniji način, vodeći računa da uglavnom sredstva kapitalnog budžeta koja su nam na raspolaganju u ovoj oblasti, pametno i racionalno trošimo. Moram reći da i ovdje postoji jedno ograničenje. Ako to ne bude pratila svijest građana i jedna adekvatna edukacija sa svih nivoa, mogu reći slobodno i adekvatna participacija svih koji treba da učestvuju u ovom procesu, i sada imamo dozu skepse koliko ćemo biti uspješni na ovom putu – ocijenila je Pejovićeva.
Na sastanku je naglašeno da su lokalne uprave ključan faktor u ispunjavanju uslova poglavlja 27 „Životna sredina i klimatske promjene”, zato je pred njima obiman posao.
Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović podsjeća da postoje sanitarne deponije u Podgorici i Baru, u izgradnji je u Herceg Novom, ali se mora rješavati pitanje komunalnog otpada i u 11 drugih opština, kao i planirani Reciklažni centar u Bijelom Polju, što je zahtjevna investicija, za koju se očekuje podrška EU i donatora.
D.S.
Posledice globalnih promjena vidljive i ozbiljne
Učesnicima skupa obratio se i predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić, koji je istakao da kvalitet života zavisi od toga u kojoj državi živimo, kakvi su sociološki, ekonomski, kulturološki prerogativi, ali i kakav je kvalitet životne sredine.
– Posledice globalnih promjena su vidljive i ozbiljne. Zbog toga se moraju preduzeti i ozbiljne mjere u rješavanju i sprečavanju štetnih posledica na životnu sredinu. U uvjerenju sam da Bar predstavlja odličnog domaćina ovom veoma značajnom sastanku, a siguran sam da je tome doprinijela i činjenica da je Bar kulturni, industrijski i saobraćajni centar koji se dinamično razvija iz dana u dan. Zato moramo voditi računa o životnoj sredini i svim uslovima koji omogućavaju kvalitetno življenje – kazao je dr Srzentić.
)){kind=small}
