DANILOVGRAD - U organizaciji NVO „Kreativna radionica“ u Danilovgradu je održana radionica na kojoj su učestvovale čuvarke veza i zlatoveza iz Crne Gore. One su pokušale da od zaborave sačuvaju tajne domaće radinosti. Savremeni tempo života ženi je nametnuo puno obaveza, ali ih je nekako i odgurnou od starih zanata, posebno veza. Kako kaže Mirjana Nerac, predsjednica NVO „Kreativna radioca” , to je i bio jedan od razloga da okupe žene koje žele da vezu i da savladaju vještine tog zanata. Pod krovom zgarde Crvenog krsta u Danilovgradu okupilo se dvadesetak žena starostio od šest do 70 godina koje su pokazale interesovanje da se upoznaju sa ovim zanatom.
Projekat je finansirala Opština Danilovgrad.
- Vez, a posebno zlatovez, skoro da su potpuno zaboravljeni, a milim da to nije dobro i da takvo stanje treba promijeniti. A da imamo razloga da se u to nadamo su žene, a posebno djevojčice, koje su sa oduševljenjem prihvatile da budu dio našeg projekta i da počnu od početka, odnosno od prvih zamaha igle. Nadamo se da one neće stati na tome, nego da će usavršiti vještine veza i da će ovaj stari i nekada poštovani zanat spasiti od zaborava – kaže Mirjana Nerac.
A da vezilje imaju od koga da nauče šta je to vez i zlatovez garancija je prisustvo Mileve Mojanović, konzervatora i predsjednika NVO „Ognjište“ iz Cetinja. Ona se tokom školovanja bavila ovim zanatom, a potom je to znanje usavršila i u Centru za konzervaciju u Cetinju.
-Sa još nekoliko NVO nedavno smo pokrenuli inicijativu da crnogorska nošnja i zlatovez postanu dio naše zaštićene nematerijalne kulture. To je i prihvaćeno, pa je po sadašnjim propisima zlatovez na trinaestom mjestu spiska zaštićenih nematerijalnih dobara Crne Gore.Savladala sam zlatovez dugo radeći na rekonstrukciji starih nošnji i njihovom očuvanju. Nijesam imala puno ljudi koji su mogli da me upute u tajne veza, pa mogu reći da sam samouka u ovoj djelatnosti. Kod nas je problem što oni koji poznaju ovu tehniku ljubomorno je čuvaju, pa danas samo četiri porodice izrađuju crnogorsku narodnu nošnju. Ne radim našu nošnju, iako to znam, ali trenutno me interesuje primjena zlatoveza na današnjoj odjeći. Zlatovez se ne može tako brzo naučiti, ali zavisi od žene i njene ljubavi prema ovom zanatu kada će i koliko brzo savladati njegove vještine – pojašnjava Mojanovićeva i dodaje da su njeni modni detalji bili prikazani i na modnim revijama na primorju, gdje je imala podršku i Anastazije Miranović, modnog kreatora. Mileva je učestvovala i u formiranju svečane crnogorske uniforme, a njenih ruku djelo je zlatovez na njima.
Jedna od vezilja Margita Konatar smatra da bi vez i zlatovez trebalo da postane jedan i od fakultativnih predmeta u školama. Dosadašnja iskustva u tom pogledu gdje su povremeno organizovane škole veza u obrazovnim ustanovama pokazale su da djeca žele da nauče da vezu, ali da je problem kako da to rade stalno i tako nauče sve tajne ovog zanata.
- Vez i zlatovez mogu biti važni segmenti naše turističke ponude, a postoji šansa i da porodice od toga obezbijede i svoju egzistenciju- smatra Konatar. I.M.
Spasiti Dobrotsku čipku
Naše sagovornice upozoravaju da su neka remek djela domaće radinosti u Crnoj Gori, poput „Dobrotske čipke” iz Kotora, u opasnosti da nestanu. Ta čipka je zaštićeno kulturno nematerijalno dobro, ali to neće pomoći da se ona sačuva, jer nju trenutno veze samo jedna žena.
-Kada vrijeme učini svoje ta čipka će nestati i smatramo da se to ne smije desiti, jer domaća radinost ima veliki značaj u kulturnoj ponudi naše države i čuvanja tradicije. Razvijene zemlje Evrope mnogo više brinu o domaćoj radinosti i smatramo da bi tim putem trebalo da pođe i Crna Gora – kažu čuvarke veza i zlatoveza.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
