Da su šumski kompleksi Župe nikšićke postali unosan biznis za još uvijek nepoznate počinioce, dokaz je nova nelegalna sječa, i to u rejonu Zabrana kralja Nikole. Na nekoliko lokaliteta, koje je nedavno obišla ekipa „Dana“, posječeno je na desetine stabala bukve, a prema tvrdnjama mještana župskog sela Morakovo, iznad kojeg se nalazi Zabran, ukradeno je nešto više od 200 kubika drvne mase. Uz sve to, i oni će ostati bez ogreva, jer su nestala i stabla koja su njima doznačena za sječu.
– Sedam kubika po domaćinstvu je dozvoljeno da siječemo za ogrev. Svi smo platili doznaku, ali tih stabala u zabranu nema, jer ih je neko već posjekao i odvezao. Ne znamo šta da radimo jer je već trebalo da pripremamo ogrev – kazao jedan od žitelja Morakova.
Kako pojašnjavaju, Uprava za šume je mještanima u rejonu zabrana dozvolila tzv. sanitarnu sječu i to na onim lokalitetima koji su ranije bili obuhvaćeni požarima. Ni te površine, koje su gorele u podmetnutim požarima ljeta 2012. godine, čiji počinilac do danas nije identifikovan, još nijesu sanirane. Kradljivcima, u šta smo se i uvjerili, nikakva smetnju nije predstavljao izuzetno loš put kroz zabran koji važi za oazu s izuzetnim prirodnim vrijednostima i koji je, ali samo deklarativno, uvršten u turističku ponudu nikšićke opštine. Pojedini lokaliteti su krađom i odvozom stabala u potpunosti devastirani, a s obzirom na to da nadležni još ne reaguju, mještani se plaše za vodoizvorište s kojeg se cijela Župa napaja vodom za piće. Upravo taj lokalitet pokušala je da zaštiti mjesna zajednica, koja je prošle godine donijela odluku o zabrani sječe šume u okolini vodoizvorišta.
– S obzirom na činjenicu da se o šumskim kompleksima Župe ne vodi računa kako bi trebalo, mi smo donijeli odluku o Zabrani sječe stabala na lokalitetu zabrana gdje je izvorište. Odluku je mjesna zajednica proslijedila Upravi za šume, ali na nju nikada nijesmo dobili odgovor – rekao je za „Dan“ predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Župa Dragoljub Radulović.
Zabran nije jedini lokalitet na području Župe gdje je evidentna nelagalna sječa šume, već su na sličan, a možda čak i na gori način poharani rejoni Kutskog brda, Prekornice i Luka, o čemu je „Dan“ nedavno pisao. Sa situacijom su upoznati i u Ministarstvu poljoprivrede, koje je uključeno u rad komisije formirane za utvrđivanje nastale štete i pokretanje postupaka za identifikovanje počinilaca. Komisija je obišla sve naznačene rejone, osim Zabrana, o čemu još uvijek, iz njima poznatih razloga, ćute, pa ni „Dan“ nije dobio odgovore na pitanja koja se odnose na pomenuti lokalitet u Župi nikšićkoj.
Inicijativa koju su Župljani pokrenuli prije više godina da se Zabran kralja Nikole stavi pod posebnu zaštitu takođe do danas nije dobila pozitivan odgovor. Zabran kralja Nikole odvijek je bio lokalitet s izuzetnim prirodnim vrijednostima, koji obiluje florom i faunom i brojnim endemičnim biljnim vrstama. Smješten je na tri kilometra iznad Morakova, a kralju Nikoli taj lokalitet darivalo je bratstvo Marojević.B.B.
Iz Uprave za šume potvrdili pisanje „Dana“
Da je na lokalitetima Kutsko brdo, Prekornica i Luke bilo krađe drvne mase, potvrdili su nam i iz Uprave za šume. U odgovoru na naša pitanja direktor uprave Nusret Kalač naveo je da je njihova komisija konstatovala da je na pomenutim lokalitetima otuđeno oko 920 kubika bruto drvne mase lišćara i četinara, da je zbog toga suspendovan jedan lugar, koji je bio zadužen za kontrolu tih rejona, protiv kojeg je podnesena i krivična prijava. Uprava za šume i drugi državni organi, istakao je Kalač, sprovode postupak kojim će utvrditi eventualnu odgovornost i drugih lica, protiv kojih će postupiti na isti način. Šumski kompleksi u Nikšiću, potvrdio je Kalač, sve češće su na meti lopova, a samo u ovoj godini zabilježeno je četrnaest krađa.
– U Područnoj jedinici Nikšić zvanično je evidentirano i podneseno nadležnom tužilaštvu četrnaest krivičnih prijava protiv četrnaest lica za ukupno posječenu drvnu masu od 108,018 metara kubnih drveta. Od toga lišćara 106,77 kubika i četinara 1,24 kubika. Svi postupci su u toku – naveo je Kalač.