U kotorskom akvatorijumu, kod Prčanja, u subotu, 21. septembra, mještani su uočili mrtvu morsku kornjaču koja je plutala na površini mora. Kako kažu radnici Komunalnog preduzeća Kotor, protekle sedmice sa plaže su uklonili leš velike morske kornjače, teške oko stotinu kilograma, koji se nekoliko dana nalazio na obali. Po riječima
Slađane Gvozdenović, saradnice za istraživanje u Institutu za biologiju mora, ovo je treći takav slučaj u poslednjih mjesec dana evidentiran u ovoj naučnoj ustanovi. Dva su zabilježena kod Prčanja, a jedan u hecegnovoskom dijelu zaliva. U sva tri slučaja, precizira ona, radilo se vrsti „glavate” kornjače (Caretta Caretta), a najveći neprijatelji ovom morskom gmazu su brza plovila i gliseri, koji su i ovih septembarskih dana brojni u zalivu.
– Kornjače se pojavljuju mrtve po zalivu najvjerovatnije zato što stradaju u sudarima sa brodovima, sa gliserima. To je u suštini najčešći uzrok uginuća – izjavila je Gvozdenovićeva za „Dan”.
Institut, kako je naglasila, nije nadležan da reaguje u smislu obdukcije, niti da sklanja leševe životinja.
– I prethodnu, koja je takođe pronađena u Prčanju, smo evidentirali i stavili u bazu podataka koju vodimo o pojavljivanju kornjača u našem dijelu mora. Od početka godine evidentirano je šest do sedam mrtvih, a bilo je, naravno, i živih. Baš jutros i juče ih je kolega vidio kod Markovog rta i ispred Instituta. Dakle, nema nikakve prirodne neravnoteže ili da je to neki fenomen, one su prirodno tu – kazala nam je Gvozdenovićeva.
Upitana kako naučnici tumače toliku brojnost ovih životinja u zalivu, objašnjava da one ne dolaze za brodovima, već da ih inače ima u Jadranskom moru.
– Radi se o vrsti „glavate” kornjače i, u suštini, one dolaze u ovaj dio našeg mora, uključujući sjeverni Jadran, i hrane se. Što se konkretno Crne Gore tiče, njima je to „usputna” stanica. Tu ne provode mnogo vremena, ali ih opet ima u našim vodama. Na osnovu podataka, koje prikupljamo od 2011. godine, kornjača ima, samo su one plašljive i bježe od ljudi – kaže Gvozdenovićeva, dodajući da kornjače najčešće stradaju u sudaru sa gliserima, što je i najveći problem vezano i za delfine.
Stoga apeluje na vozače brzih plovila da smanje brzinu zalivom i da obrate pažnju, jer je teško uočiti kornjaču koja izađe na površinu mora da bi udahnula vazduh.
– Upravo je to taj najkritičniji momenat zato što gliseri i skuteri dosta brzo idu i onda jednostavno niti je vozači vide, niti ona stigne da zaroni i da pobjegne – zaključuje Gvozdenovićeva.
B. Marković
Gutaju plastične kese jer misle da su to meduzeZa kornjače je veliki problem i plastični otpad, posebno plastične kese koje miješaju sa meduzama kojima se intenzivno hrane.
– Te kese kada su u vodi dosta liče na meduze, pa ih kornjače onda progutaju. Definitivno je plastika, i uopšte otpad u moru, veliki problem za kornjače, delfine i kitove – podvači Slađana Gvozdenović i naglašava da je jedna naučna studija pokazala da svaka druga kornjača u svom stomaku ima neki oblik plastike.
Veličina oklopa „glavate” kornjače doseže 110 centimetara, a teže i do 115 kilograma, što je težina dvije odrasle osobe ili troje djece. Ime je dobila po velikoj glavi sa snažnim čeljustima, a značajno je i to da su to jedini gmazovi koji nastanjuju Sredozemno i Jadransko more. Mužjaci cijeli svoj život provedu u moru, dok ženke izlaze na obalu jedino radi polaganja jaja. Žive prosječno između 47 i 67 godina.
)){kind=small}
