-Piše: dr Maja Kostić Mandić

Društveni dijalog je neophodan u situaciji kada jednoumlje postaje pravilo na javnoj sceni, bilo da se radi o pravosuđu, univerzitetu ili drugim oblastima. I upravo zato naša budućnost vrijedi onoliko koliko smo spremni da se borimo za slobodu i jednakost, kao osnovne tekovine građanskog društva.

Koliko god sam razmišljala o tome koje vrijednosti crnogorsko društvo unosi u Evropsku uniju, nametao mi se odgovor da mi, na žalost, nismo spremni za članstvo dokle god u stvarnosti nismo svi jednaki pred zakonom i nismo društvo jednakih mogućnosti zasnovano na vrijednosti, a ne samo na drugim kriterijumima. Naša istorija svjedoči da crnogorsko društvo nije društvo koje je mudro, koje promišlja, već da uvijek živi u sadašnjem trenutku, da je podložno uticaju, da je društvo s manjkom kritičke svijesti i otklona od vladajućeg obrasca ponašanja, da je većinski podaničko, a ne društvo građana. Ipak, upravo građani mogu dovesti do nužnih promjena.

Ja želim Crnu Goru u kojoj vlada pravo, a ne bilo koji pojedinac ili grupa i gdje svako može da živi od svog rada.

Odgovornost je riječ koja gotovo ne postoji u javnom djelovanju u Crnoj Gori. To se prenosi i na druge oblasti života i tako dobijamo društvo koje omogućava da, pod određenim uslovima, možete biti iznad zakona. Razlika između nas i razvijenih zemalja je što osuda javnosti, pravne sankcije i/ili religiozna uvjerenja doprinose da se princip odgovornosti i sprovodi.

Uporedo sa univerzitetskom karijerom, oprobala sam se u raznim oblastima javnog djelovanja, uključujući i politiku i nevladin sektor. Smatram da svako može najviše da doprinese i utiče na promjene u svojoj životnoj i radnoj sredini. U današnjoj Crnoj Gori društveni angažman se poistovjećuje samo sa javnim nastupima u medijima, ali on može biti i u drugačijoj formi: u okviru svoje zajednice možete se zalagati za ili protiv određenih planskih rješenja i učestvovati u donošenju odluka od značaja za građane ili možete, ako imate posao i ne strahujete od otkaza, nastojati da poboljšate stanje tamo gdje radite ukazujući na probleme i dajući predloge kako da se oni rješavaju. U krajnjem slučaju, ogroman doprinos izgradnji građanske svijesti je ako neko dobro i posvećeno radi svoj posao ili na taj način pristupa svojim obavezama, što je, takođe, vidljivo dijelu javnosti. I to je ono što karakteriše građane uspješnih nacija. Crnoj Gori treba moralna obnova, vladavina prava i jačanje uticaja građana, kako organizovanio tako i kapilarni uticaj u svim segmentima društva. A preduslov za sve navedeno je prestanak jednoumlja i demokratska promjena vlasti.

(Autorka je redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore)