BERLIN – Afera Njemačke savezne obavještajne službe BND, koja je, kako se saznaje, pomagala Amerikancima u špijuniranju Evropljana, što je, navodno, bilo poznato i Kancelarskoj službi, košta kancelara Angelu Merkel popularnosti među Njemcima.
U anketi, koju su objavili magazin „Štern” i televizija RTL, 37 odsto ispitanika gleda na cijelu stvar sa skepsom i vjeruje da se ona, ipak, koristila trikovima.
Posebno sa skepsom prema njoj gledaju članovi desničarske i evroskeptički raspoložene Alternative za Njemačku (AfD) i 67 odsto njih polazi da je ona u toj aferi svjesno obmanjivala.
Među tradicionalnim biračima njenih koalicionih partnera, socijaldemokrata, 38 odsto je takvog mišljenja, a među njenim demohrišćanima 22 odsto tvrdi da je sa Amerikom mogao da bude sklopljen sporazum o antišpijunaži.
Više od polovine Njemaca, međutim, vjeruje da je ona prije saveznih izbora 2013. godine zaista željela da zaključi jedan takav sporazum sa Vašingtonom.
To sve djeluje i na zadovoljstvo Njemaca radom njene vlade, tako da su i demohrišćani i socijaldemokrate izgubile na popularnosti po jedan procenat. Za demohrišćane bi, kada bi u nedjelju bili izbori, glasalo 40 odsto Njemaca, što je najlošiji rezultat u ovoj godini, i 22 odsto za Socijaldemokratsku partiju (SPD), prenose mediji i ukazuju da su istinski pobjednici ove, poslednje ankete Instituta Forsa, njemački liberali sa Kristijanom Lindnerom na čelu. Oni su dobili na popularnosti dva odsto i, kada bi u nedjelju bili izbori, za ovu partiju, kojoj je pečat dao bivši njemački šef diplomatije Hans Ditrih Genšer, glasalo bi šest odsto Njemaca i time bi ta stranka ponovo ušla u Bundestag.
Opozicione partije Zeleni i Ljevica dobile bi 11, odnosno, devet odsto glasova, a AfD pet odsto, što bi joj obezbijedilo ulazak u Bundestag.
Matematičko-politički gledano, u Berlinu bi mogla, osim vlade velike koalicije demohrišćana i SPD, vladati i Merkelova sa partijom Zeleni, a moguća bi bila i opcija njenih demohrišćana sa liberalima, ukoliko AfD ne bi ušla u Bundestag. Premda se savezni njemački izbori doržavaju 2017. godine, afera BND mogla bi, izgleda, da dovede do novih, vanrednih izbora u Njemačkoj, pošto se iz redova moćnih demohrišćana čuju upozorenja u tom pravcu, upućena slabijem koalicionom partneru, socijaldemokratama.
(RTRS)
Prijetnja novim izborima
Šta bi bilo kada bi sada Merkelova preko pitanja povjerenja u Bundestagu potražila put za nove, prijevremene izbore, spekuliše Fuks, navodeći da su liberali spremni da pređuu cenzus od pet odsto glasova i uđu u Bundestag.
Zamjenik šefa Poslaničkog kluba SPD u Bundestagu Aksel Šefer je, međutim, oštro odbacio Fuksovo upozorenje, tvrdeći da je njegova prijetnja novim izborima neodgovorno izazivanje uznemirenja.
Parlamentarni sekretar demohrišćana Mihael Grose-Bremer upozorio je zato na umjerenost i rekao da on ne želi da učestuje u debati o prijevremenim saveznim izborima.
„Mi želimo ovu koaliciju uspješno da dovedemo do kraja”, rekao je Groše-Bremer i dodao da se sada radi o tome da se greške iz BND afere analiziraju i izvuku pouke šta se sada bolje može uraditi.
Objaviti tajna dokumenta
Od kada je šef SPD Zigmar Gabrijel, za koga se kaže da bi na redovnim saveznim izborima 2017. godine mogao da izađe na megdan Merkelovoj, zahtijevao da njemačka vlada i, protiv volje Amerikanaca, u Bundestagu objavi dokumenta vezana za saradnju sa NSA, u okviru vladajuće koalicije sve je više disonantnih tonova.
Zamjenik šefa Hrišćansko-demokratske unije Mihael Fuks upozorio je socijaldemokrate da rizikuju kraj Vlade u Berlinu i savjetovao Gabrijelu da to uzme u obzir, inače prijete novi izbori, a prijevremeni izbori, ako je suditi po rezultatima istraživanja javnog mnjenja, ne bi odgovarali SPD-u.
Iz redova demohrišćana, povodom zahtjeva njihovih koalicionih partnera iz SPD-a da se liste sa posmatranim objektima, ako bude nužno i protiv volje Amerikanaca, dostave Bundestagu, kažu da to Amerikanci, iz razloga sopstvene sigurnosti, ne bi bili spremni da prihvate.
Ukoliko bi te liste, opet, bile objavljene bez američke saglasnosti, to bi moglo značiti isključenje Njemačke iz razmjene informacija tajnih službi, što bi, zatim, moglo imati posledice po bezbjednost Njemačke u vezi sa terorističkim napadima, ukazuju iz redova demohrišćana.