Vlasti Sjedinjenih Američkih Država izručile su Bosni i Hercegovini Azru Bašić, osumnjičenu za zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti počinjene na području Dervente tokom 1992. godine.
Iz Tužilaštva BiH saopšteno je da je Azra Bašić, državljanka Hrvatske, na sarajevskom aerodromu izručena pravosuđu BiH.
Bašićeva se tereti da je od aprila do juna 1992. godine na području Dervente ubila jednog civila i učestvovala u „namjernom nanošenju snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnje, kao i mučenju većeg broja civila srpske nacionalnosti koji su bili zatočeni u Domu JNA u Derventi”.
Ona je posle rata napustila BiH i emigrirala u Kentaki, SAD, posle čega je zajedničkim radom pravosuđa BiH i američkih vlasti locirana, uhapšena i procesuirana zbog prevare, odnosno davanja netačnih podataka američkim imigracionim vlastima o učešću u ratu u BiH.
S obzirom na to da je na osnovu zahtjeva pravosuđa BiH za njom raspisana potjernica, vlasti SAD su sprovele postupak njene ekstradicije i izručenja pravosuđu Bosne i Hercegovine.
U saopštenju se ističe da Tužilaštvo BiH sa partnerskim agencijama i institucijama širom svijeta intenzivno radi na pronalasku, izručenju BiH i procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine, koji bježe od pravde i pokušavaju da se sakriju u inostranstvu.
„Taj proces ćemo nastaviti sa ciljem borbe da ratni zločini ne ostanu nekažnjeni”, navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.
Bašićeva je bivša je pripadnica 111. riječke brigade hrvatske vojske koja je učestvovala u ratu u Bosni i Hercegovini 1992-1995. Optužena je za mučenje Srba u logorima za Srbe, od Bosanskog Broda do Dervente.
Zbog svoje svireposti nosila je nadimke „Krvava Azra” i „Azra dva noža”. Učestvovala je u mučenju na desetine srpskih zarobljenika, a u najmanje tri logora je bila aktivna i to u periodu april-jul 1992. godine.
Azra Bašić je sa mužem emigrirala u SAD, u gradić Ročester krajem 1990-ih, gdje je krila svoj identitet. U SAD je radila razne poslove, posle se i razvela. Tamo je dobila državljanstvo SAD.
Prvi put je optužena za ratne zločine 1993. godine od Tužlaštva Republike Srpske, prema optužnici Okružnog suda u Doboju, a 2004. ju je locirao Interpol u američkoj državi Kentaki. Oktobra 2006. za njom je raspisana i međunarodna potjernica.
Tužilaštvo BiH je uputilo zahtjev za izručenje tek u februaru 2007. godine. Američke vlasti su tražile dodatne dokaze osim onog što je poslato. To je učinjeno u aprilu 2010. godine.
Marta 2011. godine uhapsio ju je FBI i potom predao okružnom sudu u Leksingtonu. U kući gdje je uhapšena kod porodice Loman nađena je veća količina oružja bez dozvole. U julu 2012. američki savezni sud donio je odluku da ne postoje prepreke za njeno izručenje BiH.(RTS)