U Jelisejskoj palati u Parizu inaugurisan je Emanuel Makron, najmlađi predsjednik koga je Francuska ikada imala. Dužnost je preuzeo od dosadašnjeg predsjednika Fransoa Olanda od koga je dobio i nuklearne kodove i uputstva za državne tajne. Očekuje se da će biti imenovan novi premijer, a vlada u utorak, rekao je neimenovani izvor blizak predsjedniku Makronu.
Makron, 39-godišnji centrista koji je u drugom krugu predsjedničkih izbora, 7. maja, odnio ubjedljivu pobjedu nad liderkom krajnje desnice Marin le Pen, preuzeo je dužnost od dosadašnjeg socijalističkog predsjednika Fransoa Olanda i tom prilikom poručio da je „Francuska izabrala nadu”.
U prvom govoru koji je održao u novoj ulozi pred zvanicama u zlatnoj dvorani Jelisejske palate, istakao je da će EU za vrijeme njegovog mandata biti „reformisana i obnovljena”, ali i da će raditi na prevazilaženju podjela u francuskom društvu, prenose agencije.
– Odgovornost koja mi je povjerena, za mene je velika čast. Svijetu i Evropi Francuska je potrebnija nego ikada. Potrebna im je Francuska koja umije da osmisli budućnost, poručio je Makron.
Rekao je da će se njegov mandat rukovoditi prema zahtjevu da se Francuzima vrati povjerenje u sebe same što će, kako je napomenuo, biti spor i zahtjevan, ali neophodan zadatak.
– Ubijediću ih da moć Francuske ne slabi. Neću ni u čemu ustuknuti u ispunjenju obećanja datih Francuzima. Rad će biti oslobođen, preduzeća podržana, građani bolje zaštićeni, naglasio je novi predsjednik.
Prema njegovim riječima, „ceo svijet će slušati riječ Francuske, koja će pružiti primjer naroda koji umije da afirmiše svoje principe demokratije i republike”.
– Sve što čini Francusku sigurnom zemljom u kojoj se može živjeti bez straha biće učvršćeno. Evropa koja nam je potrebna biće reformisana i obnovljena, obećao je Makron.
Istakao je da je došao trenutak da Francuska ponovo bude „na visini zadatka” jer „svijet od nje očekuje da bude jaka i čvrsta”.
– Preuzećemo svu svoju odgovornost kako bismo odgovorili na velike savremene krize. Svi smo mi međuzavisni. Francuska će uvijek voditi računa da bude na strani slobode i ljudskih prava. Imamo ogromnu ulogu i potrebna nam je efikasnija i demokratskija Evropa, istakao je Makron.
Među svojim budućim izazovima, pored borbe protiv terorizma i autoritarnosti i rješavanja svjetske migrantske krize, naveo je „ekscese kapitalizma” i klimatske promjene, prenosi AP.
Naglasio je, istovremeno, da ni zbog čega neće odustati od odbrane interesa Francuske i da će imati za cilj da pomiri Francuze.
– Ponovo možemo ispisati jednu od najljepših stranica naše istorije. Već večeras krećem na posao, zaključio je Makron.
Makron je prethodno razgovarao nasamo sa dosadašnjim predsjednikom, a razgovor je trajao više od sat – što je neuobičajeno za francuski protokol prilikom primopredaje predsjedničke dužnosti, koji predviđa da razgovor bivšeg i novog predsjednika traje od 20 do 30 minuta.
Ceremonija inauguracije Makrona održana je u zlatnom okruženju svečane sale, u prisustvu predsjednika Nacionalne skupštine i Senata, kao i premijera, a predsjednik Ustavnog savjeta Loran Fabijus je proglasio zvanične rezultate predsjedničkih izbora i Makron je time zvanično stupio na funkciju predsjednika.
Novom predsjedniku Francuske su potom ukazane vojne počasti na terasi Jelisejskog parka, uz zvuke Marseljeze, a potom je topovska paljba odjeknula 21 put, nakon čega bi trebalo da posjeti Spomenik neznanom junaku i parisku skupštinu. Povodom primopredaje predsjedničke dužnosti, u okolini Jelisejske palate i obližnjih Jelisejskih polja raspoređeno je 1.500 policajaca, a okolne ulice su blokirane.
(RTS)
O Balkanu ni riječ
BRISEL – Spoljna politika novog francuskog predsjednika Emanuela Makrona će se temeljiti na zaključku da su se raspršili snovi o prevlasti demokratije u svijetu i da su ratovi mogući, pa zato Francuska u potporu diplomatiji i sopstvenoj zaštiti mora imati samostojne vojne i odbrambene sposobnosti, uključujući snagu nuklearnog odvraćanja.
To je rekao Makron pošto je, poslije dužeg oklijevanja, razjasnio glavne tačke svoje spoljnopolitičke doktrine o jačanju snage Francuske kroz snaženje Evropske unije i obnove tješnjeg saveza s Njemačkom, u očekivanju da krajem maja i u neposrednom razgovoru s novim šefom Bijele kuće Donaldom Trampom stekne saznanja i o politici SAD, naročito prema Evropi i NATO-u.
Ali zasad nema naznaka kakvu će politiku njegova vlada voditi prema Balkanu, gdje se, i prema ocjeni francuske diplomatije, prilike zaoštravaju. Ako je suditi po Makronovim savjetnicima kad je riječ o spoljnoj politici i odbrani, zasad bi se moglo reći da će francuska diplomatija istrajati na „evropskoj perspektivi” Zapadnog Balkana, ali tek kad se za to steknu uslovi unutar preustrojene Evropske unije u, sve govori, „više brzina”.(Beta)