Centralna svečanost kojom je svijet obilježio vijek od okončanja Prvog svjetskog rata održana je u Parizu ispred Trijumfalne kapije. Prisustvovalo je više od 80 državnika, kako iz zemalja pobjednica tako i iz onih koje su poražene u Velikom ratu. -
– Lekcija ne može biti „jedan narod protiv drugih“ – ta pouka nas obavezuje da mislimo o budućnosti, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron obraćajući se zvanicama.
-Francuzi su se borili za svoju otadžbinu i slobodu, doživjeli su pakao koji niko ne može da zamisli, a njihova je patnja sagradila Francusku, rekao je predsjednik Francuske.
Podsjetio je da se Evropa umalo samouništila u paklu koji je progutao vojnike, kojoj god vojsci da su pripadali.
Pobjednici i pobijeđeni su dugo bili u istoj žalosti, istakao je francuski predsjednik.
Upozorio je da se danas javljaju „demoni iz prošlosti” spremni da ponovo siju haos i smrt, a istorija ponekad prijeti da će nastaviti svojim tragičnim tokovima.
-Moramo afirmisati odgovornost da djeci prenesemo vrijednosti o kojima su prethodne generacije sanjale- poručio je Makron i naglasio da je mir vrhovna vrijednost jer se zna koja je cijena da se odbrani.
Naveo je da je u ratu poginulo 10 miliona vojnika, milioni civila, a milijardu projektila je ispaljeno samo na Francusku.
Makron je istakao značaj patriotizma Francuza koji su se borili 1914, a vrijednosti patriotizma suprotstavio je - nacionalizmu.
-Francuska zna šta duguje svojim borcima i borcima iz cijelog svijeta. Klanja se pred njihovom veličinom. Neka ova godišnjica bude dan kada se obnavlja vječna odanost našim mrtvima- naglasio je Makron.
Zahvalio je prisutnim svjetskim liderima „što su se okupili kao braća“, ali je zaključio da ovaj skup ne treba da bude samo „skup jednog dana”.
-Živio mir, živjele slobodne zemlje, živjela Francuska- poručio je francuski predsjednik na kraju govora, nakon čega je položio vijenac i zapalio plamen kod Spomenika neznanom junaku.
Ceremonija obilježavanja 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata počela je ispred Trijumfalne kapije čitanjem pisama vojnika koji su učestvovali u ratu.
Pisma koja su napisana prije sto godina čitalo je osam tinejdžera.
„Dragi moji roditelji, danas je bilo predivno. Dobili smo vijesti o primirju jutros u 9,30. Imao sam 10 minuta da se pripremim za veliku paradu na trgu u Monsu... Ulice su bile prepune civila koji su skakali od sreće bacajući cvijeće... Trg i ulice bili su u najrazličitijim bojama”, navodi se u pismu oficira britanske kraljevske konjičke artiljerije.
„Dragi moj Pjer, dok ti ovo pišem, ti tamo daleko u šumama Alzasa saznaješ nevjerovatne vijesti! Ovdje se čuje na sve strane. Bolesna sam od sreće, ne mogu da pišem... Ne mogu da ti opišem osjećaj nevjerovatne radosti na ovaj prvi dan primirja- navela je Francuskinja Deniz Brije u pismu vjereniku Pjeru Foru.
Centralnoj ceremoniji je prisustvalo više od 80 šefova država i vlada zemalja učesnica rata, ali i visoki predstavnici UN i evropskih institucija.
Među učesnicima, između ostalih, bili su predsjednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin.
Osim zemalja pobjednica u Prvom svjetskom ratu, obilježavanju su prisustvovali i predstavnici poraženih zemalja, poput Njemačke koju je predstavljala kancelarka Angela Merkel.
U okviru obilježavanja godišnjice najavljeno je prvo zasjedanje Pariskog mirovnog foruma.
Forum se uspostavlja na inicijativu francuskog predsjednika, a kao odgovor na rastuće tenzije u svijetu i opasnosti po međunarodnu saradnju.
Veliki rat zvanično je završen potpisivanjem Versajskog ugovora 28. juna 1919. godine. Najznačanije odluke donijela je „velika četvorka“ – Vudro Vilson, Žorž Klemanso, Vitorio Orlando i Dejvid Lojd Džordž.
Procjenjuje se da je mobilisano oko 60 miliona ljudi. Na ruševinama tri carstva nastao je novi svjetski poredak.
Komemoracije kojima se obilježava 100 godina od potpisivanja primirja, kojim je okončan Prvi svjetski rat, održavane su širom svijeta.
U Australiji svečanost je održana u Nacionalnom ratnom Memorijalu u Kanberi, dok su u Adelejdu avionom iz vazduha bačene papirne latice maka, prenosi Bi-Bi-Si.
Na Novom Zelandu, u Velingtonu ovaj dan je obilježen tradicionalno - sa dva minuta ćutanja, počasnom paljbom, dok su na crkvama u 11 sati po lokalnom vremenu zvonila zvona.
U Indiji su održavani ceremonijali za 74.000 vojnika koji su poginuli u borbama na drugoj strani svijeta.
Predsjednik i premijer Poljske, Andžej Duda i Mateuš Moravijecki, obilježili su 100. godišnjicu nezavisnosti Poljske i Dan primirja u Prvom svjetskom ratu ispred Spomenika neznanom junaku u Varšavi.
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk obilježio je 100. godišnjicu od nezavisnosti Poljske polaganjem vijenaca na spomenike ličnostima iz poljske istorije koji su posle Prvog svjetskog rata učestvovale u obnovi državnosti te zemlje.
Papa Franjo poručio je da bi Prvi svjetski rat trebalo da služi kao upozorenje i da treba odbaciti „kulturu rata”, ali je istovremeno konstatovao da se pouke iz tog rata ignorišu.
-Izgleda da ih nikada nismo naučili, rekao je papa u obraćanju vjernicima na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.(RTS)


Sve oči uprte u Putina i Trampa

Američki i ruski predsjednici, Donald Tramp i Vladimir Putin, rukovali su se na početku ceremonije, što je privuklo pažnju svih svjetskih medija.
Na video-snimku sa događaja vidi se Putin kako prilazi i rukuje se sa Trampom, koji ga, dok se rukuje sa Trampovom suprugom Melanijom, tapše po ramenu.
Putin se nakon toga okreće, potapše blago Trampa po ramenu, podiže palac nagore i odlazi na svoje mjesto, pored prve dame Francuske, Brižit Makron.


Britanska kraljica predvodila nacionalnu ceremoniju

Britanska kraljica Elizabeta predvodila je nacionalnu ceremoniju obilježavanja 100. godišnjice Dana primirja u Prvom svjetskom ratu.
Kraljica je, odjevena u crno, sa balkona posmatrala kako njen sin princ Čarls polaže u njeno ime vijenac na kenotaf, spomen palim borcima, prenosi AP.
Vijence su položili i prinčevi Vilijam i Hari, kao i ostali članovi kraljevske porodice, a zatim su uslijedila dva minuta ćutanja.
Vijenac je položen i u ime kraljičinog supruga, princa Filipa (97), koji nije prisustvovao ceremoniji.
Kako se navodi, vijence su položili i britanska premijerka Tereza Mej i ostali članovi vlade, a premijerka je nosila crni šešir.