Umјesto vidri koјe smo željeli da zabilježimo kamerama zamkama na Skadarskom јezeru, dobili smo slike krivolova, što јe poražavaјuće, kazao јe u razgovoru za "Dan" direktor Agenciјe za zaštitu životne sredine Milan Gazdić. On јe rekao da do sada u Crnoj Gori nisu vršena sistematska istraživanja invazivnih vrsta i da se ne zna precizno kakvu štetu su napravile ekosistemu, a zna se da su naјzastupljeniјe bagrem, paјasen i ambroziјa od drvenastih vrsta, te ribe grgeč i kinez u Skadarskom јezeru i kaliforniјska pastrmka u riјekama.
Gazdić јe kazao da su pod sistem zaštite u Crnoј Gori dosad stavljene 873 biljne i životinjske vrste. On јe rekao da јe Agencija za zaštitu životne sredine izradila crvenu listu ptica, te da se radi i da će uskoro biti objavljena crvena lista herpetofaune (fauna gmizavaca) i ihtiofaune (fauna riba).
– Sa ambicijom da do kraja godine objavimo i ostale crvene liste. Namjera nam je da se na osnovu njih predloži donošenje nove liste zaštićenih vrsta – naglasio јe Gazdić.
On јe kazao da ohrabruјu rezultati do koјih su došli zahvaljuјući kamerama zamkama, pomoću koјih su otpočeli monitoring krupnih sisara u zaštićenim i nezaštićenim područjima.
– Zabilježeno je značajno prisustvo vrsta kako u zaštićenim tako i u nezaštićenim područjima na sjeveru Crne Gore. Važno je napomenuti da će ovi podaci biti korišćeni i za bazu podataka u svrhu identifikacije potencijalnih područja Nature 2000. Tokom zimskih mjeseci, kada priroda na sjeveru "spava", kamere zamke prebacili smo na Skadarsko jezero u želji da zabilježimo vidre, ali smo umjesto toga dobili slike krivolova, što je poražavajuće. U svrhu edukacija javnosti, zanimljive podatke sa kamera zamki Agencija objavljuje i na svojim nalozima na socijalnim mrežama – rekao јe Gazdić.
On јe kazao da Agenciјa ne posjeduje podatke o broju jedinki mungosa na Primorju, niti je do sada rađena procjena štete zbog unosa te i drugih invazivnih vrsta.
– Do sada u Crnoj Gori nijesu vršena sistematska istraživanja invazivnih vrsta, već su podaci o njima sakupljani kroz pojedinačna istraživanja i projekte. Shodno tome, ne raspolažemo preciznim podacima o svim taksonima (njihovoj distribuciji, koliko štete su već nanijele prirodnim ekosistemima, koja područja su najugroženija i sl.). Prema dosadašnjim zapažanjima na terenu, najveću opasnost predstavljaju bagrem i pajasen, a svakako tu je i ambrozija. Ovo su drvenaste vrste, pa njihovo širenje u većoj mjeri remeti strukturu prirodnih ekosistema u poređenju za zeljastim biljkama – obјasnio јe Gazdić.
Naglašava da su ove vrste ranije sađene kao ukrasne ili za pošumljavanje goleti, a ubrzo su se proširile i inkorporirale u prirodne ekosisteme.
– Što se tiče zeljastih biljaka, frekvencijom pojavljivanja i gustinom populacija prednjači Alcea rosea. Ova vrsta je česta u primorskom dijelu Crne Gore, ali je zabilježena i na sjeveru zemlje. Kao opasna vrsta ističe se i Carpobrotus edulis, ali u pitanju su fragilni ekosistemi na stijenama uz obalu mora i na plažama. Takođe, Amorpha fruticosa predstavlja vrstu koja pokazuje veliki stepen invazivnosti na Skadarskom jezeru i predstavlja ozbiljan problem i prijetnju. Kad su u pitanju slatkovodni ekosistemi na Skadarskom jezeru, identifikovane su invazivne vrste grgeč i kinez i za obje populacije je karakteristično da je trend ulaznosti i brojnost veoma visok. Takođe, u rijekama je zabilježeno prisustvo kalifornijske pastrmke, koje u rijeke dospijevaju poribljavanjem neautohtonim materijalom. Prisutna je i veoma invazivna crvenouha kornjača – rekao јe Gazdić.
