Миодраг Радуновић / - IVAN PETROVIC - IPE
05/01/2023 u 08:51 h
Dejan BogojevićDejan Bogojević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Radunović za "Dan": Priliv diploma iz regiona utiče na kvalitet liјečenja

S obzirom na to da imamo preko 1.200 studenata, doktorske studije, izvodimo i specijalističku nastavu za specijalizante koji su na specijalizacijama iz radiologije i porodične medicine, limitirajući faktor nam predstavlja prostor za održavanje nastave, ističe dekan Medicinskog fakulteta

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Miodrag Radunović kazao јe za "Dan" da ono što usložnjava zdravstveno obrazovanje na svim nivoima čini nelojalna konkurencija sa prilivom diploma sa privatnih univerziteta iz regiona, zbog čega instituciјe treba na kvalitetniјi način da riјeše provјeru i priznavanje diploma. On ističe da јe nedostatak ljekara i medicinskih sestara eskalirao tokom epidemiјe virusa korona u Crnoј Gori. Nekadašnji ministar zdravlja navodi da prethodne reforme nijesu dovele do zadovoljstva pacijenata dostupnošću i nivoom zdravstvene zaštite u cjelini, a pogotovo njenom kvalitetnom raspoređenošću.

– Mislim da ono što dodatno usložnjava zdravstveno obrazovanje na svim nivoima čini nelojalna konkurencija sa prilivom diploma sa privatnih univerziteta iz regiona. Institucije sistema su u obavezi da na kvalitetniji način riješe provjeru i priznavanje tih diploma, izjednačavanje istih, i uvođenje kategorizacije univerziteta sa kojih dolaze te diplome. Vjerujem da bi kvalitet zdravstvene zaštite bio na višem nivou kad bi način obrazovanja bio u punom kapacitetu, jer bi studenti imali bolji kvantum znanja, a ne samo formalno na papiru nastave. Problem nedostatka medicinskog kadra, prisutan u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina, eskalirao je s pandemijom korona virusa. Rast broja zaraženih preopteretio je zdravstvene ustanove na svim nivoima, pa su rukovodioci bili primorani tražiti nova rješenja i to na svim nivoima zdravstvene zaštite. Slične probleme i kadrovske deficite imale su zemlje koje su veće i bogatije od nas. U Crnoj Gori fali doktora medicine, trenutno ih ima 2,67/1.000 stanovnika, u Evropi 3,4/1.000. Sestrinskog kadra 5,1/1.000, a potrebno je više. Jedan dio mladih doktora kao i sestara svoju šansu i profesionalni prosperitet vide u zemljama EU, tako da postoji mogućnost daljeg osipanja medicinskog kadra, kakva su bila i iskustva zemalja nakon ulaska u EU. Zato je neophodno napraviti strategiju za obezbjeđivanje dovoljno kompetentnog medicinskog kadra za pružanje zdravstvenih usluga i u svakodnevici ali i u vanrednim situacijama. Neophodno je i postojeći kadar ravnomjerno i racionalno rasporediti obavezujućim radom specijalista potrebnih grana medicine po regionima. Dva prva koraka koja zaslužuju pažnju a već su napravljena je povećanje zarada zaposlenim u zdravstvenom sistemu, time je postignuta i bolja valorizacija rada, kao i dodatna motivisanost zaposlenih. Drugi korak koji se predviđa novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti je osnivanje regionalnih centara, čime će svi građani imati kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu, a time i rasterećenje KCCG od usluga drugog nivoa. Ovakva reorganizacija će omogućiti rad KC sa punim kapacitetom za pružanje usluga trećeg nivoa – ističe Radunović.

Za 25 godina 3.125 doktora

Radunović ističe da je jubilej Medicinskog fakulteta, 25 godina postojanja, simbolično proslavljen malom retrospektivom, te promocijom i dodjelom diploma novim doktorima medicine, stomatologije i farmacije.

– Prvo predavanje iz anatomije je održao profesor dr Zvonko Đorđević, 10.9.1997. godine. Studentski čas je tada počeo, traje i danas... Tokom ovih dvadeset pet godina trajanja Medicinskog fakulteta upisano je 5.500 studenata, od kojih je diplomiralo 3.125 na svim studijskim programima. Za respekt i poštovanje. Nakon dvije godine u kojima je kovid pandemija ostavila traga na svaku poru društvenog života, pa i na obrazovni sistem, tokom ove školske godine vratili smo se radu u normalizovanim uslovima obavljanja teorijske i praktične nastave – kaže Radunović.

On navodi da je neophodno povećati broj studenata koji upisuju medicinu, kao i visoku medicinsku školu.

– Uz situacionu analizu postojećeg kadra Ministarstvo zdravlja bi trebalo predložiti i nove profile edukacije po smjerovima zdravstvene njege koji nedostaju zdravstvenom sistemu (rentgen tehničari, babice, laboranti, instrumentarke). Јedna od najboljih referenci nastavne i naučne izvrsnosti je i uspješna saradnja sa fakultetima regiona i zemalja EU, omogućena je mobilnost i razmjena studenata. Naučno-istraživački rad je rezultirao nizom projekata koji su odobreni i izvode se sa partnerima i istraživačima medicinskih fakutleta iz zemalja EU. Trenutno su aktivna četiri projekta u programima Erasmus plus, Horizont 2020, kao i dva nacionalna. Oformljenje su laboratorije u okviru Centra za naučno-istraživački rad i to: laboratorija za molekularnu medicinu, laboratorija za ćelijske kulture, laboratorija za spektrofotometriju i polarografiju. S obzirom na to da imamo preko 1.200 studenata, doktorske studije, izvodimo i specijalističku nastavu za specijalizante koji su na specijalizacijama iz radiologije i porodične medicine, limitirajući faktor nam predstavlja prostor za održavanje nastave. Idejni projekat dogradnje amfiteatra je završen. Zahvaljujući menadžmentu KCCG – direktorici dr Ljiljani Radulović i njenom timu, kao i UO KCCG i predsjedniku dr Predragu Bajiću, donesena je odluka o ustupanju zemljišta Medicinskom fakultetu na korišćenje. Odluka je proslijeđena Ministarstvu zdravlja i očekujemo saglasnost i Ministarstva finansija kao titulara državne imovine da bismo mogli krenuti u realizaciju izgradnje još jednog amfiteatra sa pratećim sadržajima. Vrijedno je istaći da je UCG obezbijedio sredstva za izradu glavnog projekta – kaže Radunović.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
16. maj 2024 23:55