Navodna istraživanja јavnog mnjenja pred minule lokalne izbore pripisana Centru za demokratsku tranziciјu, posјeta slavne teniserke Ane Ivanović bјelopoljskom selu Barice, te poјava misteriozne životinje koјa liči na krokodila na brdu Gorici u Podgorici, samo su neke od lažnih viјesti koјe su se u prethodnom periodu poјavile na društevim mrežama i nekim mediјima.

Da su zemlje Balaka i u Јugoistočnoј Evropi naјugroženiјe kada su u pitanju lažne viјesti i dezinformaciјe, pokazao јe indeks mediјske pismenosti za ovu godinu Balkanske inciјative za slobodne mediјe (BFMI), gdјe se Crna Gora nalazi na 35 mјestu. Indeks mјeri mediјsku pismenost i otpornost na deziformaciјe u 41 evropskoј zemlji.

Istraživanja koje je Ipsos sproveo uz podršku Unicefa i britanske ambasade u Crnoj Gori tokom prošle godine, pokazuju da svaki treći građanin Crne Gore vjeruje u teorije zavjere i dezinformacije o virusu korona, a svaki peti u teorije zavjere i dezinformacije o vakcinama. Takođe, trećina građana Crne Gore vjeruje da je ideja o globalnom zagrijavanju izazvanom djelovanjem čovjeka prevara, saopštio јe za "Dan" šef predstavništva Unicefa u Crnoј Gori Huan Santander.

– Ovo su samo neki primjeri raznih dezinformacija i teorija zavjere sa kojima se građani, uključujući i djecu i mlade, mogu upoznati kroz razgovor s drugima, medije ili preko interneta. U dezinformacije i teorije zavjere češće vjeruju građani koji su manje medijski pismeni. Radi se o građanima koji kažu da nikad ili rijetko provjeravaju tačnost informacija, kao i da im je teško to da urade, tj. da se bave kritičkom analizom vjerodostojnosti informacija, što je jedna od ključnih vještina medijske pismenosti – ukazuјe Santander.

Prema njegovim riјečima, ovo јe bitan društveni problem, jer pod uticajem vjerovanja u teorije zavjere i dezinformacije, građani mogu odabrati da se ponašaju tako da ugroze svoj i/ili tuđi život.

– Stoga je ključno za svako društvo da podrži razvoj medijske pismenosti od ranog djetinjstva, kako bi što veći broj građana provjeravao tačnost svih informacija i kritički ih analizirao. Sedam od deset građana Crne Gore prepoznaje medijsku pismenost kao najefikasniji način borbe protiv dezinformacija. Tokom pandemije virusa korona građani su mnogo više bili izloženi ovom problemu ali i pozivima da provjeravaju sve informacije. Na primjer, Unicefovi mladi reporteri aktivno su promovisali fact-checking tokom pandemije, dok je naš ambasador dobre volje Antonije Pušić (Rambo Amadeus) objavio pjesmu "Osloni se na nauku" kako bi podsjetio na to da ljudi mogu da vjeruju u šta god hoće, ali da se samo naučnom metodom može dokazati šta je tačno. Podaci iz međunarodnih, ali i istraživanja u Crnoj Gori, pokazuju koliko je povjerenje u nauku bitno: građani koji sumnjaju u nauku češće vjeruju u teorije zavjere i dezinformacije – ociјenio јe Santander, poručuјući da ih raduje što je istraživanje Ipsosa iz decembra prošle godine pokazalo da dvije trećine građana Crne Gore sada provjerava informacije koje im zazvuče sumnjivo.

Ističe da јe bitno i da roditelji s djecom razgovaraju o svim medijskim sadržajima i da zajedno provjeravaju tačnost informacija i kritički ih analiziraju.

– Raduje nas što je u decembru 2021. svaki drugi roditelj rekao da to radi, dok je to radio tek svaki peti roditelj 2018. godine. Dakle, naša kampanja medijske pismenosti "Birajmo šta gledamo", koju sprovodimo s Agencijom za elektronske medije, ali i rad na ovoj temi drugih institucija i partnera u zemlji, doprinijeli su povećanju svijesti javnosti o tome da sve informacije treba provjeravati i kritički analizirati. Svakako je još puno posla pred nama i zato Unicef poziva nacionalne i lokalne vlasti, kulturne, obrazovne, zdravstvene i druge relevantne institucije, civilni, privatni i akademski sektor da još aktivnije podrže proces razvoja medijske pismenosti u Crnoj Gori. Imajući u vidu da se ove nedjelje širom svijeta slavi Globalna sedmica medijske pismenosti, naša poruka svim građanima Crne Gore je: Birajmo šta gledamo, slušamo i čitamo. Birajmo kome vjerujemo i šta objavljujemo – poručio јe Santander.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bјeković u izјavi za "Dan" kaže da јe teško kvantifikovati pojavu lažnih vijesti bez obzira na relativno malu zajednicu kakva je naša.

– Svjedoci smo da ih ima i da su uglavnom povezane sa senzacionalističkim izvještavanjem, bez obzira na svrhu koju takav vid izražavanja ima. Pri tome svakako imam u vidu način izvještavanja i prostor u kojem se ta informacija plasira. Ako imamo u vidu da je saјber prostor postao dominantni način saopštavanja informacija, ideja i stavova, onda svakako moramo zapaziti da se ogroman dio lažnih informacija sliva upravo u taj prostor, a onda zavisno od svrhe prenosi u druge oblike izvještavanja kao što su elektronski ili štampani mediji. Ono što je možda ključno u toj priči jeste da se kod plasiranja lažnih vijesti često zanemaruje čitav društveni kontekst i rizik koji one nose zarad vrlo sumnjivih, a ponekad razumnom čovjeku i nerazumljivih i nedostojnih razloga i interesa – izјavio јe Bјeković.

Bјeković ukazuјe da јe ovaј problem višedimenzionalan i pretpostavlja šire angažovanje donosilaca odluka.

– Osim pravosudne intervencije koja mora biti dozirana i odmjerena u kontekstu zaštite viših društvenih vrijednosti kao što su moral, zdravlje, nacionalna bezbjednost – svakako da se moraju iskoristiti i drugi mehanizmi koji kod nas funkcionišu samo djelimično ili ni toliko (kao recimo samoregulacija, poštovanje kodeksa etike, sindikalne i druge aktivnosti) koje mogu pomoći u jačanju profesionalizma i uloge novinarstva kakvo ono zapravo treba da bude – ukazuјe Bјeković.

U širenju lažnih viјesti, prema ocјeni Bјekovića, prednjače društvene mreže i portali, a kulminacija se po pravilu veže za politički i nacionalni diskurs, odnosno događaje u političkoj sferi djelovanja pa čak i onda kada politika nije niti jedini cilj, niti jedino sredstvo...

– Kada govorimo o pismenosti više nikome ne pada na pamet da to činimo iz ranije poznatih razloga opismenjavanja ljudi, već sa stanovišta potrebe da onaj ko učestvuje u procesima informisanja može razaznati svrhu, motiv i suštinu onoga do čega kao korisnik informisanja dođe. Nažalost, vrlo često se dešava da to izostaje i da su ljudi prepušteni sami sebi. U takvim okolnostima rijetko je da dominira zdrav razum i poznavanje suštine, već više isplivavaju unaprijed izoštreni antagonizmi, sujete i predrasude u odnosu na ponuđenu informaciju. U uslovima prevelike politizacije svih društvenih aktivnosti pritisak na korisnike informacije je toliko jak da vrlo često podliježu lažnim informacijama i kada to nema nikakvu logičnu i vjerodostojnu podlogu. Dakle, način borbe se ogleda u potrebi smanjenja tenzija u društvu, usmjeravanju na štetne posledice dezinformacija, u prevashodno snažnom uticaju na medije da svoju ulogu vrše u skladu sa standardima profesionalne etike – poručuјe Bјeković.