Nikola Rovčanin / - EPCG

Rovčanin za "Dan": Očekuјemo 100 miliona eura profita u ovoј godini

Očekujemo da će rezultat poslovanja EPCG za prvih šest mjeseci 2023. godine biti oko 100 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine rezultat iznosio 6.454.549 eura. U trećem kvartalu rezultat će se pogoršati za 25 miliona, ali će se sve ispeglati u četvrtom kvartalu, kazao јe Rovčanin

Elektroprivreda bi za prvo pola godine trebalo da ima pozitivan rezultat u iznosu oko 100 miliona eura. U trećem kvartalu će se finansiјski rezultat pogoršati za 25 miliona, ali će se, po proјekciјama, i sve ispeglati u četvrtom kvartalu, kazao јe u intervјuu za "Dan" izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin.

– Iako je poslovni rezultat EPCG u 2022. godini pozitivan, ali značajno niži nego u istom periodu prethodne godine, zadovoljni smo postignutim rezultatom, jer je 2022. godina bila godina ekstremno visokih cijena i poremećaja na tržištu električne energije, pogotovu u drugom i trećem kvartalu. Naglašavamo da je cjelokupan teret turbulencije cijena i poremećaja na tržištu električne energije u proteklom periodu EPCG snosila samostalno i da se navedeni poremećaji nijesu reflektovali na rast cijena električne energije za građane i privredu. U prvom kvartalu 2023. godine, EPCG je ostvarila pozitivan rezultat u iznosu od 113.963.921 euro. Konačan rezultat poslovanja EPCG za prvih šest mjeseci 2023. godine još nemamo, jer je izrada izvještaja u toku. Zakonski rok za predaju ovih izvještaja Komisiji za tržište kapitala i Montenegroberzi je 31.8.2023. godine. Očekujemo da će rezultat poslovanja EPCG za prvih šest mjeseci 2023. godine biti oko 100 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine rezultat iznosio 6.454.549 eura – izјavio јe Rovčanin.

"Iako se tokom prethodno pola godine situacija stabilizovala, ne možemo reći da je energetska kriza prošla. Za nama je blaga zima i umjereno proljeće, sa veoma izdašnim hidrološkim prilikama, što je omogućilo da se cijene električne energije stabilizuju i zadrže nivo od oko 100 €/MWh

• Hoće li se poslovni rezultat pogoršati u trećem kvartalu‘ Koliki će biti deficit električne energije u julu i avgustu i koliko će električne energije EPCG morati da uveze u ta dva mjeseca?

Tokom trećeg kvartala, Crna Gora ima deficit električne energije, pa samim tim, za pokrivanje potreba za električnom energijom, osim sopstvene proizvodnje, biće neophodno da se određene količine i uvezu. Uvoz za posljedicu ima negativna finansijska salda, pa samim tim i negativno utiče na poslovni rezultat. Energetskim bilansom, procjena je da će nam tokom jula i avgusta nedostajati oko 70 GWh, koje će se obezbijediti iz uvoza.

Poslovni rezultat u trećem kvartalu, prema sadašnjim bilansnim energetskim projekcijama, pogoršaće se za oko 25 miliona eura a što se, makar u tom iznosu, takođe projektuje ispeglati u četvrtom kvartalu.

Ekološka rekonstrukcija za 18 mjeseci

• Šta je sa drugim blokom TE Pljevlja‘ Hoće li se taj projekat realizovati, u kom obliku i kada?

Kao što je poznato, naša država je kao članice i osnivač Energetske zajednice i dodatno kao kandidat za članstvo u EU dužna je da slijedi politike koje sprovode pomenuta tijela. Zelena agenda je nešto na šta smo se obavezali, ali i bez toga svjesni smo činjenica i potreba za smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte. Kao kompanija okrenuti smo razvoju OIE. Nedavni memorandum Vlade Crne Gore, EPCG i Britanskog fonda podrazumijeva izgradnju kotla "B" na bio masu, ali i fabrike cementa i fabrike gipsa i gipsanih ploča na ekološki prihvatljiv način.

Takođe, ekološka rekonstrukcija postojećeg bloka je projekat koji je u toku i čija se realizacija očekuje u narednu godinu i po dana i omogućiće rad postrojenja po najstrožijim ekološkim zahtjevima. Ekološka rekonstrukcija dovešće do povećanja efikasnosti postojećeg bloka, a tome će definitivno doprinijeti svi ovi sistemi koje ugrađujemo. Na taj način Crna Gora će se pozicionirati kao država koja posjeduje jedan od najmodernijih objekata iz oblasti termoenergetike u regionu.

• Da li je energetska kriza prošla i da li se može očekivati smanjenje cijena električne energije na berzama‘ Kolika je prosječna cijena struјe na berzi bila za šest mjeseci prošle, a kolika je za šest mjeseci ove godine i kakve su projekcije ili prognoze za naredno pola godine?

Iako se tokom prethodno pola godine situacija stabilizovala, ne možemo reći da je energetska kriza prošla. Za nama je blaga zima i umjereno proljeće, sa veoma izdašnim hidrološkim prilikama, što je omogućilo da se cijene električne energije stabilizuju i zadrže nivo od oko 100 €/MWh.

Ukoliko napravimo poređenje sa prethodnom godinom, vezano za cijene električne energije, uzećemo za primjer mađarsku berzu – tokom prve polovine 2022. godine ostvarene cijene su 219,24 €/MWh, dok je za prvih šest mjeseci 2023. prosječna ostvarena cijena je 116,62 €/MWh. Kada je u pitanju druga polovina godine, ostvarena prosječna cijena za 2022. godinu je 322,60 €/MWh, dok se za 2023. godinu prosječna cijena procjenjuje na 130,7 €/MWh. Naravno, ovo su samo procjene, pa ostaje da se vidi šta nas očekuje do kraja ove godine.

Otvaranje ponuda za vjetroagregate 4. avgusta

• Nedavno je potpisan ugovor o kreditiranju za vjetroelektranu Gvozd. Kada će biti izgrađena i puštena u pogon VE Gvozd?

Ugovor o kreditnom aranžmanu za potrebe finansiranja projekta izgradnje vjetroelektrane Gvozd, vrijednosti 82 miliona eura, potpisali su 12. juna ove godine EPCG i EBRD.

Tim kreditom, gradiće se VE Gvozd i sva potrebna infrastruktura za priključenje na elektroenergetski sistem Crne Gore, bez predviđenog učešća investitora, uz odgovarajući grejs period tokom izgradnje, tako da će, u suštini, projekat sam sebe otplaćivati.

U toku je tender za "balans of plan", odnosno građevinske i infrastrukturne radove, dok je otvaranje ponuda za vjetroagregate, zakazano za 4. avgust. Do kraja godine očekuje nas zaključivanje tendera za dalekovode i trafo-stanice, naredne 2024. godine za završetak svih radova te 2025. početak rada VE Gvozd.

Projekat vjetroelektrane podrazumijeva faznu izgradnju i puštanje u rad tipskih platoa za montažu vjetroagregata i temelja na koje će se postaviti stubovi vjetroagregata, transformatorsku stanicu, rekonstrukciju postojeće transformatorske stanice Krnovo, izgradnju jednostrukog dalekovoda Gvozd– Krnovo, te Gvozd–Nikšić, gdje se mora rekonstruisati i postojeća trafo-stanica. Predviđeni rok za izgradnju VE Gvozd je 18 mjeseci od dana početka izvođenja radova.

• Nedavno je EPCG dobit od preko četiri miliona prenijela u neraspoređenu. Zašto veći dio novca niste prebacili u državni budžet shodno nedavnom zaključku Vlade da se 70 odsto dobiti državnih preduzeća prebaci u državni budžet?

Odgovor Vlade Crne Gore na zaključke da se dobiti državnih preduzeća rasporede u državni budžet, pristigao je 12. juna. Elektroprivreda Crne Gore je 24. maja utvrdila predlog odluke da se dobit dijeli kao neraspoređena. Utvrđeni predlog odluke je poslat na Skupštinu akcionara.

Na sjednici Skupštine akcionara održane 28.6.2023. godine usvojena je Odluka o raspođeli dobiti sa 100 odsto glasova prisutnih akcionara, od čega 99 odsto predstavlja glasove ovlašćenog predstavnika države kao većinskog akcionara i tom odlukom Skupštine akcionara, iznos od 42.865 eura dobiti je prenesen u fond rezervi, dok je preostali iznos od 4.243.647 eura zadržan kao neraspoređena dobit.

Sumarno, kako je Vlada Crne Gore, preko svog predstavnika, presudno uticala na odluku Skupštine akcionara, prema kojoj se dobit od preko četiri miliona prenosi u neraspoređenu, jasno je da stoji iza takve odluke, pa je ona, a ne EPCG, adekvatna adresa za odgovor na pitanje o eventualnoj koliziji između zaključaka Vlade o prebacivanju 70 odsto dobiti i odluke da se dobit EPCG prenosi u neraspoređenu.

Nisu dobijali upit o prodaji akcija u Prvoj banci

• Mediji su nedavno izvjestili da Poštanska štedionica Srbije pregovara o kupovini većinskog paketa akcija Prve banke i da je u sklopu tog paketa i 20 odsto akcije koje EPCG ima u toj banci. Da li bi EPCG pristala da proda akcije u Prvoj banci Poštanskoj štedionici Srbije?

Elektroprivreda Crne Gore nije dobila nikakav upit niti informaciju koja se odnosi na pregovore o kupovini većinskog paketa akcija Prve banke od Poštanske štedionice Srbije.

• Osim akcija u Prvoj banci, da li EPCG drži depozite u Prvoj banci ili je povukla sve depozite‘ Ako drži, koliki iznos je u pitanju?

Elektroprivreda na dan 30.6.2023. kod Prve banke ima dva oročena depozita i to: depozit u iznosu od 1.600.000 eura sa rokom do 2.8.2024. i kamatnom stopom 2,2 odsto. Depozit u iznosu od 3.000 eura koji predstavlja kolateral za tri biznis kartice.

Napominjemo da Elektroprivreda Crne Gore sa Prvom bankom ima zaključen Ugovor o subordinisanom dugu na iznos od 6.000.000 eura sa kamatnom stopom 6,28 odsto koji je zaključilo prethodno poslovodstvo.